Mali svjetovi u staklu – radionica izrade biljnih terarija u Botaničkom vrtu PMF-a, Zagreb
23. rujna 2025.
GALERIJA: kako smo u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu izradili 30 biljnih terarija
7. listopada 2025.
Močvare su čarobni susret vode i kopna – prostrane, tihe ravnice prekrivene vodom, trskom i šašem. Ova vlažna staništa nekada su bila smatrana tek „neplodnim močvarama“, no danas znamo da su iznimno vrijedna i nezamjenjiva. Močvarna područja obiluju životom: podsjećaju na tropske prašume po količini bioraznolikosti, pružajući utočište tisućama vrsta biljaka i životinja. U njima žive vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci – čak 40% svih životinjskih vrsta našeg planeta vezano je uz močvare.
Močvarna područja Hrvatske
Ekološka važnost močvara – „prirodni pročistači“
Osim što su oaze života, močvare imaju ključnu ulogu u ravnoteži okoliša. One su poput spužvi: upijaju višak vode u kišnim razdobljima i sprečavaju poplave, a zatim je polako otpuštaju u sušnim periodima, čuvajući zalihe vode. U močvarnom tlu i vodenoj vegetaciji taloži se nanos i neutraliziraju se štetne tvari – močvare su prirodni pročišćivači vode. Upijaju zagađenu vodu iz okoline, a biljke poput trske tu vodu filtriraju i čiste od fosfata, dušikovih spojeva i drugih onečišćenja. Tako pročišćena voda ponire u podzemlje i obogaćuje naše izvore pitke vode. Neke močvare uklanjaju i do 100% zagađenja prije nego voda stigne u podzemne rezervoare.
Zahvaljujući tim funkcijama, močvarna staništa nazivamo i „bubrezi prirode“ – ona štite i nas ljude, ublažavajući poplavne valove te čuvajući čistu vodu. Nije stoga čudno da se danas ulažu veliki napori u očuvanje i obnovu močvara. Još 1971. svijetu je postala jasna njihova vrijednost te je pokrenuta Ramsarska konvencija o zaštiti močvara. Hrvatska joj je pristupila 1991. i odabrala je svoja najvrjednija močvarna područja za upis na popis međunarodno važnih močvara.
Močvare – oaze i gnijezdilišta ptica selica
Od svih stanara močvara osobito se ističu ptice, i to uglavnom ptice močvarice i ptice selice. One ovise o vlažnim staništima – tu se hrane, odmaraju na dugim selidbenim putevima ili podižu svoje mlade. Hrvatska leži na važnom migracijskom koridoru, Jadranskom seobnom putu, kojim svake godine prolaze milijuni ptica iz Europe prema Africi i natrag. Na tom putu preletjet će tisuće kilometara, prijeći planine i mora, ali će im za opstanak trebati odmorišta gdje mogu predahnuti i nahraniti se. Tu uskaču močvare: preostale velike močvare uz Jadran prave su oaze za desetke tisuća selica – mjesta koja ptice redovito koriste na svojim selidbama.
Naše močvare tako postaju hranilišta, odmorišta i gnijezdilišta ptica selica. Primjerice, mnoge patke, guske i liske tu provode zimu, hraneći se u bogatim vodama, prije nego se u proljeće vrate na sjever Europe. Bijele rode prelijeću tisuće kilometara iz Afrike da bi se vratile u hrvatske posavske bare i livade gdje gnijezde. Žličarke, čaplje, čigre, galebovi i brojne druge vrste sele duž obale i obično staju u delti Neretve ili na Vranskome jezeru kako bi skupile snagu za dalji put. Bez tih močvarnih odmorišta mnoge ptice ne bi preživjele zahtjevno putovanje.
Kopački rit (Baranja)
Lonjsko polje (Posavina)
Vransko jezero (Dalmacija)
Delta Neretve (Južna Dalmacija)
Crna Mlaka (okolica Jastrebarskog)
Prijetnje močvarnim staništima
Unatoč zakonskoj zaštiti i podizanju svijesti, močvare su i dalje među najugroženijim ekosustavima. Smatra se da je u posljednjih 100 godina izgubljeno oko 50% svih močvara na svijetu zbog ljudskih aktivnosti. Hrvatska tu, nažalost, nije iznimka – velike močvare poput ličkog područja oko Vranskog blata ili dijelova Neretve danas postoje samo u tragovima.
Najveće prijetnje močvarama su i dalje povezane s neodrživim korištenjem prostora: isušivanje radi poljoprivrede, gradnja, onečišćenje, zagađenje pesticidima i otpadnim vodama, regulacija rijeka te turistički pritisak. Dodatan izazov su brane i hidroelektrane koje mijenjaju dotok vode. Sve to dovodi do smanjenja površine močvara i do opadanja brojnosti ptica i drugih živih bića koja o njima ovise.
No, ima i dobrih vijesti: svijest o vrijednosti močvara raste. Znanstvenici, udruge i lokalne zajednice bore se za obnovu narušenih močvara i održivo korištenje ovih područja. Primjeri dobre prakse postoje u Lonjskom polju, Vranskom jezeru i na nekim ribnjacima Podravine. Međunarodne mreže zaštite, poput Ramsara i Nature 2000, pomažu u očuvanju močvara.
Močvare – hrvatsko blago koje moramo čuvati
Hrvatska možda nije ogromna zemlja, ali je bogata prirodnim blagom – od Jadranskog mora i krških planina do tihih, zelenih močvara prepunih života. Naše močvare dio su nacionalnog identiteta i prirodne baštine kojom se ponosimo. One su inspirirale slikare i pisce, pružile dom generacijama ribara i stočara, a danas nas uče o važnosti suživota čovjeka i prirode.
Dok koračamo drvenim stazama Kopačkog rita ili se vozimo čamcem kroz trsku Vranskog jezera, osjećamo dašak iskonske divljine u srcu Hrvatske. Žubor vode i kreket žaba podsjećaju nas da nismo sami – dijelimo ovu zemlju s nebrojenim drugim bićima. To su mjesta gdje priroda pokazuje svoju raskoš, a na nama je da tu raskoš sačuvamo.
Neka nas ljubav prema domovini potakne da zaštitimo njezine močvare kao što čuvamo i druge simbole Hrvatske. Ulaganjem u zaštitu močvara štitimo ne samo ptice selice i druge ugrožene vrste, već i vlastitu budućnost – čistu vodu, sigurnije od poplava i bogatiju biološku raznolikost za generacije koje dolaze. Močvare su dokaz kako i najtiša i naizgled neugledna mjesta mogu biti od neprocjenjive vrijednosti. Sačuvajmo to blago Hrvatske – da i dalje ostane dom ptica selica i prirodni filter koji čisti i hrani život.
Izvori i literatura
- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH – informacije o Ramsarskim područjima i mreži Natura 2000
- Park prirode Kopački rit – službene stranice, podaci o bioraznolikosti i statusu zaštite
- Park prirode Lonjsko polje – službene stranice, podaci o pticama i ekosustavu
- Park prirode Vransko jezero – službene stranice, ornitološki rezervat i Ramsarski status
- Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije – Delta Neretve, ornitološki rezervati
- Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka – stručni podaci o fauni i statusu zaštite
- Hrvatske vode – edukativni materijali o funkciji močvara i njihovoj ulozi u ekosustavu
- Udruga BIOM – kampanje i članci o pticama selicama i močvarnim staništima
- WWF Adria – publikacije o važnosti i ugroženosti močvarnih ekosustava u Hrvatskoj i Europi
- Ramsar Convention Secretariat – globalni podaci o močvarama i zaštićenim područjima
