Dok plivamo uz hrvatsku obalu, ispod površine često se protežu guste zelene livade. Na prvi pogled lako ih je zamijeniti za alge ili „morsku travu”. No riječ je o nečemu puno zanimljivijem.

Posidonija (Posidonia oceanica) prava je morska cvjetnica. Ima korijen, stabljiku i listove, cvjeta i stvara plodove, a životu u moru prilagodila se tijekom milijuna godina evolucije.

I nije samo još jedna biljka Jadrana. Livade posidonije među najvažnijim su staništima cijelog Sredozemlja.

Podvodna šuma Jadrana

Posidonija je endemska vrsta Sredozemnog mora, što znači da prirodno ne raste nigdje drugdje na svijetu.

U hrvatskom dijelu Jadrana njezine su livade najčešće razvijene na dubinama između 5 i 25 metara, iako ih možemo pronaći od vrlo plitkog mora pa sve do približno 35 metara dubine.

Gusti zeleni listovi stvaraju ono što možemo zamisliti kao podvodnu šumu. Između njih zaklon, hranu i prostor za razmnožavanje pronalaze brojne morske životinje. Livade posidonije posebno su važne kao svojevrsni „vrtići” za mlađe razvojne stadije različitih vrsta.

Zato nestankom posidonije ne nestaje samo jedna biljka, već se mijenja čitavo stanište.

Tvornica kisika i spremište ugljika

Poput biljaka na kopnu, posidonija fotosintezom koristi Sunčevu energiju i proizvodi kisik.

No, njezina uloga tu ne završava. Livade posidonije hvataju i pohranjuju ugljik u svojim listovima, korijenju i sedimentu ispod njih. Dio tog ugljika može ondje ostati pohranjen iznimno dugo, zbog čega se posidonija smatra važnim dijelom mediteranskih ekosustava „plavog ugljika”. Drugim riječima, zelene livade koje vidimo dok ronimo istodobno su stanište, proizvođač kisika i dugoročno spremište ugljika.

Čuva i naše plaže

Posidonija ima još jednu ulogu koju često primijetimo tek kada njezini listovi završe na obali.

Guste podvodne livade ublažavaju energiju valova i pomažu stabilizirati morsko dno. Kada stari listovi otpadnu, more ih može izbaciti na plažu gdje stvaraju smeđe naslage.

Iako ih ponekad doživljavamo kao nešto što bi s plaže trebalo „počistiti”, te naslage imaju svoju funkciju. Pomažu ublažiti djelovanje valova i mogu pridonijeti zaštiti obale od erozije.

Ono što nama izgleda kao hrpa osušenog bilja zapravo je nastavak prirodnog ciklusa jednog važnog morskog ekosustava.

Raste centimetar po centimetar

Posebno fascinira brzina kojom posidonija raste.

Njezina stabljika prosječno raste oko jednog centimetra godišnje, a pojedine biljke mogu živjeti stotinama godina. Mnoge livade koje danas postoje oblikovale su se tijekom više stotina, pa čak i tisuća godina. Zbog toga uništenu livadu nije moguće jednostavno „vratiti” u nekoliko sezona.

Ono što sidro može oštetiti u vrlo kratkom vremenu prirodi mogu trebati desetljeća da ponovno izgradi.

Jedno sidro može ostaviti puno veći trag nego što mislimo

Upravo je sidrenje jedan od pritisaka kojima su livade posidonije izložene diljem Sredozemlja.

Kada sidro padne među biljke, može oštetiti njihovo korijenje i podzemne stabljike. Dodatnu štetu može napraviti lanac koji se, pomicanjem broda, povlači po morskom dnu.

Ako se takvo sidrenje ponavlja na popularnim ljetnim lokacijama, u nekada povezanoj livadi mogu postupno nastajati ogoljena područja.

Posidoniji prijete i drugi pritisci – onečišćenje, zahvati na obali, određene ribolovne aktivnosti te klimatske promjene i porast temperature mora.

Kako je možemo čuvati?

Zaštita posidonije ne zahtijeva da prestanemo uživati u Jadranu.

Za nautičare jedna od najvažnijih stvari je izbjegavati sidrenje na livadama posidonije i koristiti postojeća privezišta i ekološke sustave sidrenja ondje gdje su dostupni.

A kada na plaži vidimo nakupine smeđih listova, vrijedi se prisjetiti da one nisu „prljavština iz mora”.

One su ostatak jednog od najvrjednijih ekosustava koji imamo ispod njegove površine.

Blago koje ne vidimo s obale

Posidonija nema spektakularan cvijet koji ćemo fotografirati na planinarskoj stazi niti krošnju koju ćemo primijetiti s ceste.

Većinu života provodi skrivena nekoliko metara ispod površine.

Dok plivamo iznad nje, često nismo ni svjesni da se ispod nas prostire ekosustav stvaran stotinama godina. Livade posidonije pružaju dom brojnim morskim vrstama, pohranjuju ugljik i pomažu u zaštiti naše obale

Ponekad se najvrjedniji dijelovi hrvatske divljine nalaze upravo tamo gdje ih najmanje primjećujemo, ispod površine mora.