Podijelili smo poklone pobjednicima natječaja „Zeleni svijet mojim bojama”
16. lipnja 2026.
Hrvatski gradovi također trebaju više hlada
U Hrvatskoj se tema urbanih toplinskih otoka sve više pojavljuje u kontekstu prostornog planiranja i prilagodbe klimatskim promjenama. Hrvatski priručnik o ublažavanju urbanih toplinskih otoka ističe da izgrađene betonske površine snažno doprinose zagrijavanju urbanih područja, dok vegetacija pomaže smanjiti temperaturu zraka kroz zasjenu i evapotranspiraciju. To je posebno važno za gradove u kojima se ljeti kombiniraju visoke temperature, promet, guste izgrađene površine i premalo hlada. Zagreb, Split, Rijeka, Zadar, Osijek, Dubrovnik i drugi hrvatski gradovi sve češće moraju razmišljati o tome kako će izgledati život na otvorenom tijekom ljetnih mjeseci. Ako se grad planira samo oko automobila, parkirališta i betonskih površina, ljeto postaje sve teže podnošljivo. Ako se planira s drvoredima, parkovima, propusnim površinama i zelenim koridorima, grad postaje otporniji na vrućine.
Stabla pomažu i urbanoj bioraznolikosti
Urbana stabla nisu važna samo za ljude. Ona stvaraju staništa i izvore hrane za brojne vrste koje žive u gradovima. Krošnje, debla, kora, cvjetovi i plodovi mogu biti važni za ptice, kukce, oprašivače, šišmiše i male sisavce. EPA navodi da urbana stabla i vegetacija pružaju hranu i stanište vrstama poput oprašivača, ptica selica i malih sisavaca. Zato gradsko zelenilo nije samo pitanje ugodnije šetnje. Ono je dio šire mreže života u gradu. Parkovi, drvoredi, vrtovi i pojedinačna stabla mogu funkcionirati kao mala skloništa i poveznice između većih zelenih površina. Posebno su važna starija stabla. Mlada sadnica je važna investicija u budućnost, ali ne može odmah zamijeniti veliko razvijeno stablo. Velika krošnja, razvijen korijen, pukotine u kori i stabilno stanište nastaju godinama. Zato je očuvanje postojećih stabala jednako važno kao i sadnja novih.
Što gradovi mogu napraviti?
Stručnjaci sve češće ističu da se gradovi na ljetne vrućine ne mogu prilagoditi samo klimatizacijom. Klima uređaji hlade unutarnje prostore, ali troše energiju i dodatno zagrijavaju vanjski prostor. S druge strane, stabla i zelena infrastruktura hlade javni prostor, pomažu u upravljanju oborinskim vodama, poboljšavaju kvalitetu zraka i povećavaju kvalitetu života. U praksi to znači više planske sadnje, očuvanje postojećih stabala, stvaranje drvoreda uz prometnice, zaštitu parkova, smanjenje nepotrebnog betoniranja i korištenje propusnih površina gdje god je moguće. Posebno je važno saditi stabla ondje gdje ljudi zaista borave: uz škole, vrtiće, bolnice, domove za starije, stanice javnog prijevoza, pješačke rute i trgove. Hlad ima najveći smisao ondje gdje ga ljudi najviše trebaju.
Što možemo napraviti sami?
Iako se najveće odluke donose kroz urbanizam i javne politike, i građani imaju svoju ulogu. Stabla se mogu čuvati vrlo konkretnim ponašanjem: ne parkirati na zelenim površinama i korijenju, ne lomiti grane, ne oštećivati koru, ne ostavljati otpad u parkovima i ne paliti vatru ili bacati opuške u suho raslinje.
Tijekom dugih sušnih razdoblja, posebno mladim stablima u kvartovima može pomoći i povremeno zalijevanje, ako je izvedivo i dopušteno. Mlada stabla najosjetljivija su u prvim godinama nakon sadnje, a upravo tada im je potrebna najveća briga. No možda je najvažnija promjena u načinu razmišljanja. Gradsko stablo nije samo dekoracija i nije zamjenjivo preko noći. Ono je dio infrastrukture grada - jednako važno za svakodnevni život kao nogostup, javna rasvjeta ili klupa. Kako ljeta postaju toplija, gradovi s više zdravih stabala bit će ugodniji, sigurniji i otporniji. A razlika između užarenog pločnika i ulice pod krošnjama bit će sve manje stvar dojma, a sve više stvar kvalitete života.
