Podijelili smo poklone pobjednicima natječaja „Zeleni svijet mojim bojama”
16. lipnja 2026.
Hrvatska divlja osvojila nagradu Ruža Zagrebačke županije 2026. za digitalne inovacije
7. srpnja 2026.
Hrvatski gradovi također trebaju više hlada
U Hrvatskoj se tema urbanih toplinskih otoka sve više pojavljuje u kontekstu prostornog planiranja i prilagodbe klimatskim promjenama. Hrvatski priručnik o ublažavanju urbanih toplinskih otoka ističe da izgrađene betonske površine snažno doprinose zagrijavanju urbanih područja, dok vegetacija pomaže smanjiti temperaturu zraka kroz zasjenu i evapotranspiraciju. To je posebno važno za gradove u kojima se ljeti kombiniraju visoke temperature, promet, guste izgrađene površine i premalo hlada. Zagreb, Split, Rijeka, Zadar, Osijek, Dubrovnik i drugi hrvatski gradovi sve češće moraju razmišljati o tome kako će izgledati život na otvorenom tijekom ljetnih mjeseci. Ako se grad planira samo oko automobila, parkirališta i betonskih površina, ljeto postaje sve teže podnošljivo. Ako se planira s drvoredima, parkovima, propusnim površinama i zelenim koridorima, grad postaje otporniji na vrućine.
Stabla pomažu i urbanoj bioraznolikosti
Urbana stabla nisu važna samo za ljude. Ona stvaraju staništa i izvore hrane za brojne vrste koje žive u gradovima. Krošnje, debla, kora, cvjetovi i plodovi mogu biti važni za ptice, kukce, oprašivače, šišmiše i male sisavce. EPA navodi da urbana stabla i vegetacija pružaju hranu i stanište vrstama poput oprašivača, ptica selica i malih sisavaca. Zato gradsko zelenilo nije samo pitanje ugodnije šetnje. Ono je dio šire mreže života u gradu. Parkovi, drvoredi, vrtovi i pojedinačna stabla mogu funkcionirati kao mala skloništa i poveznice između većih zelenih površina. Posebno su važna starija stabla. Mlada sadnica je važna investicija u budućnost, ali ne može odmah zamijeniti veliko razvijeno stablo. Velika krošnja, razvijen korijen, pukotine u kori i stabilno stanište nastaju godinama. Zato je očuvanje postojećih stabala jednako važno kao i sadnja novih.
Što gradovi mogu napraviti?
Stručnjaci sve češće ističu da se gradovi na ljetne vrućine ne mogu prilagoditi samo klimatizacijom. Klima uređaji hlade unutarnje prostore, ali troše energiju i dodatno zagrijavaju vanjski prostor. S druge strane, stabla i zelena infrastruktura hlade javni prostor, pomažu u upravljanju oborinskim vodama, poboljšavaju kvalitetu zraka i povećavaju kvalitetu života. U praksi to znači više planske sadnje, očuvanje postojećih stabala, stvaranje drvoreda uz prometnice, zaštitu parkova, smanjenje nepotrebnog betoniranja i korištenje propusnih površina gdje god je moguće. Posebno je važno saditi stabla ondje gdje ljudi zaista borave: uz škole, vrtiće, bolnice, domove za starije, stanice javnog prijevoza, pješačke rute i trgove. Hlad ima najveći smisao ondje gdje ga ljudi najviše trebaju.
Što možemo napraviti sami?
Iako se najveće odluke donose kroz urbanizam i javne politike, i građani imaju svoju ulogu. Stabla se mogu čuvati vrlo konkretnim ponašanjem: ne parkirati na zelenim površinama i korijenju, ne lomiti grane, ne oštećivati koru, ne ostavljati otpad u parkovima i ne paliti vatru ili bacati opuške u suho raslinje.
Tijekom dugih sušnih razdoblja, posebno mladim stablima u kvartovima može pomoći i povremeno zalijevanje, ako je izvedivo i dopušteno. Mlada stabla najosjetljivija su u prvim godinama nakon sadnje, a upravo tada im je potrebna najveća briga. No možda je najvažnija promjena u načinu razmišljanja. Gradsko stablo nije samo dekoracija i nije zamjenjivo preko noći. Ono je dio infrastrukture grada - jednako važno za svakodnevni život kao nogostup, javna rasvjeta ili klupa. Kako ljeta postaju toplija, gradovi s više zdravih stabala bit će ugodniji, sigurniji i otporniji. A razlika između užarenog pločnika i ulice pod krošnjama bit će sve manje stvar dojma, a sve više stvar kvalitete života.
