
Livade ispod mora: zašto je posidonija jedan od najvažnijih stanovnika Jadrana?
19. kolovoza 2026.Kako znanstvene spoznaje o prirodi približiti ljudima koji se sa stručnim temama možda nikada ne bi susreli? Upravo je to bila jedna od tema koju je dr. sc. Dubravka Sandev, predsjednica Hrvatskog botaničkog društva i stručna suradnica projekta Hrvatska divlja, predstavila na 3. znanstveno-stručnom simpoziju Zeleni dodir Medvednice, održanom 8. i 9. rujna u Centru za posjetitelje Medvedgrad u Parku prirode Medvednica.
U svom izlaganju Dubravka je projekt Hrvatska divlja predstavila kroz temu koja se nalazi u samoj njegovoj srži: sinergiju znanosti i marketinga.
Jer znanje o bioraznolikosti, ugroženim vrstama i važnosti njihova očuvanja postoji. Izazov je pronaći način da ono izađe iz stručnih i znanstvenih krugova te postane razumljivo, zanimljivo i dostupno široj javnosti.
Kada znanstvena priča pronađe svoju publiku
Hrvatska divlja nastala je upravo na tom spoju. Edukativna i inovativna platforma posvećena je poticanju bioraznolikosti i održivosti, a stručna znanja povezuje s kreativnom komunikacijom, digitalnim kanalima i aktivnostima kojima se javnost uključuje u priču o očuvanju hrvatske prirode.
Jedan od primjera koji se provlačio kroz Dubravkino izlaganje bila je samoborska gromotulja, rijetka biljka koja je postala polazište za puno širu priču o tome kako jednu lokalnu prirodnu vrijednost približiti javnosti.
No gromotulja je bila samo jedan primjer. U svom izlaganju Dubravka je predstavila i konkretne rezultate koji pokazuju koliko daleko znanstvena priča može doprijeti kada dobije snažnu komunikacijsku podršku.
U samo godinu dana Hrvatska divlja osvojila je nagradu Ruža Zagrebačke županije 2026. za digitalne inovacije, koju Turistička zajednica Zagrebačke županije dodjeljuje za izvrsnost i inovativnost u razvoju turizma.
Edukativni sadržaji Hrvatske divlje tijekom cijele godine prikazivali su se i na Go2Digital mreži digitalnog vanjskog oglašavanja diljem Hrvatske. Time su teme bioraznolikosti izašle iz digitalnog i stručnog prostora te postale vidljive širokoj publici u svakodnevnom okruženju.
Projekt je izašao i izvan ekrana. Organizirana su dva događanja, na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu i u Samoboru, s digitalnim izložbama i edukativnim kvizovima, kao i tri edukativne radionice sa 130 polaznika.
Poseban odaziv ostvario je i dječji likovni natječaj „Zeleni svijet mojim bojama“, na koji je pristiglo čak 715 dječjih radova.
Znanost daje sadržaj, komunikacija mu daje doseg
Upravo su ti rezultati bili važan dio Dubravkina izlaganja na Zelenom dodiru Medvednice. Pokazali su što se može dogoditi kada se znanstvena stručnost poveže s alatima marketinga, digitalnih medija, vanjskog oglašavanja i kreativne komunikacije.
Marketing ne zamjenjuje znanost, ali joj može pomoći da dopre dalje.
Kada se stručnost znanstvenika spoji s kreativnošću i komunikacijskim alatima, teme koje bi inače ostale unutar relativno uskog kruga mogu doći do stotina tisuća ljudi, preseliti se na gradske trgove i digitalne ekrane te uključiti djecu, građane i lokalne zajednice.
Hrvatska divlja zato nije samo platforma o biljkama i bioraznolikosti. Ona pokazuje kako znanstvene spoznaje o hrvatskoj prirodi možemo pretvoriti u priče koje ljudi žele pročitati, vidjeti, doživjeti i zapamtiti.
Jer da bismo prirodu željeli očuvati, prvo je moramo upoznati.




