Znate li da je Hrvatska treća zemlja u Europi po bioraznolikosti? Gotovo pet tisuća biljnih vrsta, što čini gotovo polovicu ukupne europske flore, raste upravo ovdje – na našem tlu. Od velebitskih livada i krških polja do jadranskih otoka, svaki kutak zemlje skriva vlastiti mikrosvijet živih bića koji ne postoji nigdje drugdje.

Ipak, kako upozoravaju stručnjaci, prirodu i dalje često vrednujemo samo prema tome možemo li od nje imati korist – pojesti, prodati ili upotrijebiti. „Ako nešto nema tržišnu vrijednost, mislimo da ne vrijedi – a zapravo, svaka vrsta ima svoju ulogu u mreži života“, poručuje dr. Dubravka Sandev iz Hrvatskog botaničkog društva. Hrvatska je dom više od stotinu stenoendema – biljaka koje rastu samo na jednome ili nekoliko vrlo ograničenih područja. To je, kako kaže Sandev, pravi „botanički luksuz“, ali i izazov, jer mnoge vrste opstaju samo dok postoje vrlo specifični uvjeti – od ispaše do vlage tla. Kada ti uvjeti nestanu, nestaje i njihovo stanište.

O tome zašto je bioraznolikost temelj života i što svatko od nas može učiniti da sačuva prirodu koja nas okružuje, govori se u novoj epizodi podcasta „Špica s Macanom“, posvećenoj upravo temi Hrvatske divlje. U goste su stigle dr. Dubravka Sandev, predsjednica Hrvatskog botaničkog društva i stručna savjetnica Botaničkog vrta PMF-a, te dr. Tatjana Masten Milek, ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije. Zajedno otvaraju važno pitanje: znamo li doista koliko je naša zemlja divlja – i što možemo učiniti da tako i ostane? Kako podsjeća Masten Milek, priroda je danas suočena s dvjema krizama istodobno – klimatskom i krizom bioraznolikosti – a očuvanje ovisi o našoj spremnosti da prepoznamo koliko smo s njom povezani.