Hrvatska bresina

Trobridi sijedac
9. svibnja 2025.
Gorski kotar i Lika

Ugrožene biljne vrste – Gorski kotar i Lika

Gorski kotar i Lika dom su nekoliko rijetkih biljnih vrsta.

Corydalis cava (žuta šupaljka) raste na stijenama i u šumama Gorskog kotara.
Helleborus niger (velecvjetni kukurjek) nastanjuje šumske šupljine u Lici.
Fritillaria imperialis (kraljevski visibab) pojavljuje se u brdsko-planinskim područjima.

Zanimljivost: Ove vrste su osjetljive na klimatske promjene i zahtijevaju specifične uvjete za preživljavanje.

Ugrožene biljne vrste – Srednja Dalmacija

Ugrožene biljne vrste – Srednja Dalmacija

Kamenjarski pejzaži i submediteranski travnjaci Srednje Dalmacije dom su brojnim endemičnim vrstama.

Corydalis acaulis (bijela šupaljka) raste u pukotinama zidina Šibenika i na otocima.
Iris adriatica (jadranska perunika) niska je, dvozboja biljka travnatih staništa.
Iris pseudopallida (dalmatinska perunika) impozantna je vrsta sa svijetloljubičastim cvjetovima.
Edraianthus tenuifolius (uskolisno zvonce) raste na stijenama i pašnjacima uz obalu.
Limonium cancellatum (mrižica) halofilna je vrsta stjenovitih obala.

Zanimljivost: Ove vrste suočene su s prijetnjama poput gradnje, sukcesije staništa i turističkog pritiska. Njihovo očuvanje ključno je za zaštitu autohtone flore Dalmacije.

Hrvatska bresina

Hrvatska bresina
Micromeria croatica

Regije: Gorski kotar i Lika, Srednja Dalmacija

Opis vrste: Trajnica s odrvenjelim donjim izdancima, visine do 30 cm. Stabljike i listovi su dlakavi. Listovi su sjedeći i različita oblika duž stabljike. Gornja strana je tamnija, a naličje svjetlije zelene boje. Cvjetovi su ružičasto-grimizni, dlakavi izvana i 2,5 puta duži od čaške. Biljka je aromatična i bogata eteričnim uljima. Cvate od lipnja do rujna.

Stanište: Raste u pukotinama stijena od 150 do preko 2000 m n.v., u brdsko-planinskim područjima.

Ugroženost: Strogo zaštićena endemska vrsta. Raste u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i zapadnoj Srbiji – u Hrvatskoj na Kalniku, Risnjaku, Velebitu, Dinari i Velikoj Kapeli.

Zanimljivost: Od 9 hrvatskih vrsta roda *Micromeria*, tri su endemi. Marka s motivom izdana je 2000.

Hrvatska bresina

Hrvatska bresina
Micromeria croatica

Regije: Gorski kotar i Lika, Srednja Dalmacija

Opis vrste: Trajnica s odrvenjelim donjim izdancima, visine do 30 cm. Stabljike i listovi su dlakavi. Listovi su sjedeći i različita oblika duž stabljike. Gornja strana je tamnija, a naličje svjetlije zelene boje. Cvjetovi su ružičasto-grimizni, dlakavi izvana i 2,5 puta duži od čaške. Biljka je aromatična i bogata eteričnim uljima. Cvate od lipnja do rujna.

Stanište: Raste u pukotinama stijena od 150 do preko 2000 m n.v., u brdsko-planinskim područjima.

Ugroženost: Strogo zaštićena endemska vrsta. Raste u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i zapadnoj Srbiji – u Hrvatskoj na Kalniku, Risnjaku, Velebitu, Dinari i Velikoj Kapeli.

Zanimljivost: Od 9 hrvatskih vrsta roda *Micromeria*, tri su endemi. Marka s motivom izdana je 2000.

Hrvatska bresina

Hrvatska bresina
Micromeria croatica

Regije: Gorski kotar i Lika, Srednja Dalmacija

Opis vrste: Trajnica s odrvenjelim donjim izdancima, visine do 30 cm. Stabljike i listovi su dlakavi. Listovi su sjedeći i različita oblika duž stabljike. Gornja strana je tamnija, a naličje svjetlije zelene boje. Cvjetovi su ružičasto-grimizni, dlakavi izvana i 2,5 puta duži od čaške. Biljka je aromatična i bogata eteričnim uljima. Cvate od lipnja do rujna.

Stanište: Raste u pukotinama stijena od 150 do preko 2000 m n.v., u brdsko-planinskim područjima.

Ugroženost: Strogo zaštićena endemska vrsta. Raste u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i zapadnoj Srbiji – u Hrvatskoj na Kalniku, Risnjaku, Velebitu, Dinari i Velikoj Kapeli.

Zanimljivost: Od 9 hrvatskih vrsta roda *Micromeria*, tri su endemi. Marka s motivom izdana je 2000.

Hrvatska bresina

Hrvatska bresina
Micromeria croatica

Regije: Gorski kotar i Lika, Srednja Dalmacija

Opis vrste: Trajnica s odrvenjelim donjim izdancima, visine do 30 cm. Stabljike i listovi su dlakavi. Listovi su sjedeći i različita oblika duž stabljike. Gornja strana je tamnija, a naličje svjetlije zelene boje. Cvjetovi su ružičasto-grimizni, dlakavi izvana i 2,5 puta duži od čaške. Biljka je aromatična i bogata eteričnim uljima. Cvate od lipnja do rujna.

Stanište: Raste u pukotinama stijena od 150 do preko 2000 m n.v., u brdsko-planinskim područjima.

Ugroženost: Strogo zaštićena endemska vrsta. Raste u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i zapadnoj Srbiji – u Hrvatskoj na Kalniku, Risnjaku, Velebitu, Dinari i Velikoj Kapeli.

Zanimljivost: Od 9 hrvatskih vrsta roda *Micromeria*, tri su endemi. Marka s motivom izdana je 2000.

Hrvatska bresina

Hrvatska bresina
Micromeria croatica

Regije: Gorski kotar i Lika, Srednja Dalmacija

Opis vrste: Trajnica s odrvenjelim donjim izdancima, visine do 30 cm. Stabljike i listovi su dlakavi. Listovi su sjedeći i različita oblika duž stabljike. Gornja strana je tamnija, a naličje svjetlije zelene boje. Cvjetovi su ružičasto-grimizni, dlakavi izvana i 2,5 puta duži od čaške. Biljka je aromatična i bogata eteričnim uljima. Cvate od lipnja do rujna.

Stanište: Raste u pukotinama stijena od 150 do preko 2000 m n.v., u brdsko-planinskim područjima.

Ugroženost: Strogo zaštićena endemska vrsta. Raste u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i zapadnoj Srbiji – u Hrvatskoj na Kalniku, Risnjaku, Velebitu, Dinari i Velikoj Kapeli.

Zanimljivost: Od 9 hrvatskih vrsta roda *Micromeria*, tri su endemi. Marka s motivom izdana je 2000.

Gorski kotar i Lika

Ugrožene biljne vrste – Gorski kotar i Lika

Gorski kotar i Lika dom su nekoliko rijetkih biljnih vrsta.

Corydalis cava (žuta šupaljka) raste na stijenama i u šumama Gorskog kotara.
Helleborus niger (velecvjetni kukurjek) nastanjuje šumske šupljine u Lici.
Fritillaria imperialis (kraljevski visibab) pojavljuje se u brdsko-planinskim područjima.

Zanimljivost: Ove vrste su osjetljive na klimatske promjene i zahtijevaju specifične uvjete za preživljavanje.

Ugrožene biljne vrste – Srednja Dalmacija

Ugrožene biljne vrste – Srednja Dalmacija

Kamenjarski pejzaži i submediteranski travnjaci Srednje Dalmacije dom su brojnim endemičnim vrstama.

Corydalis acaulis (bijela šupaljka) raste u pukotinama zidina Šibenika i na otocima.
Iris adriatica (jadranska perunika) niska je, dvozboja biljka travnatih staništa.
Iris pseudopallida (dalmatinska perunika) impozantna je vrsta sa svijetloljubičastim cvjetovima.
Edraianthus tenuifolius (uskolisno zvonce) raste na stijenama i pašnjacima uz obalu.
Limonium cancellatum (mrižica) halofilna je vrsta stjenovitih obala.

Zanimljivost: Ove vrste suočene su s prijetnjama poput gradnje, sukcesije staništa i turističkog pritiska. Njihovo očuvanje ključno je za zaštitu autohtone flore Dalmacije.

Hrvatska bresina

Hrvatska bresina
Micromeria croatica

Regije: Gorski kotar i Lika, Srednja Dalmacija

Opis vrste: Trajnica s odrvenjelim donjim izdancima, visine do 30 cm. Stabljike i listovi su dlakavi. Listovi su sjedeći i različita oblika duž stabljike. Gornja strana je tamnija, a naličje svjetlije zelene boje. Cvjetovi su ružičasto-grimizni, dlakavi izvana i 2,5 puta duži od čaške. Biljka je aromatična i bogata eteričnim uljima. Cvate od lipnja do rujna.

Stanište: Raste u pukotinama stijena od 150 do preko 2000 m n.v., u brdsko-planinskim područjima.

Ugroženost: Strogo zaštićena endemska vrsta. Raste u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i zapadnoj Srbiji – u Hrvatskoj na Kalniku, Risnjaku, Velebitu, Dinari i Velikoj Kapeli.

Zanimljivost: Od 9 hrvatskih vrsta roda *Micromeria*, tri su endemi. Marka s motivom izdana je 2000.

Hrvatska bresina

Hrvatska bresina
Micromeria croatica

Regije: Gorski kotar i Lika, Srednja Dalmacija

Opis vrste: Trajnica s odrvenjelim donjim izdancima, visine do 30 cm. Stabljike i listovi su dlakavi. Listovi su sjedeći i različita oblika duž stabljike. Gornja strana je tamnija, a naličje svjetlije zelene boje. Cvjetovi su ružičasto-grimizni, dlakavi izvana i 2,5 puta duži od čaške. Biljka je aromatična i bogata eteričnim uljima. Cvate od lipnja do rujna.

Stanište: Raste u pukotinama stijena od 150 do preko 2000 m n.v., u brdsko-planinskim područjima.

Ugroženost: Strogo zaštićena endemska vrsta. Raste u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i zapadnoj Srbiji – u Hrvatskoj na Kalniku, Risnjaku, Velebitu, Dinari i Velikoj Kapeli.

Zanimljivost: Od 9 hrvatskih vrsta roda *Micromeria*, tri su endemi. Marka s motivom izdana je 2000.

Hrvatska bresina

Hrvatska bresina
Micromeria croatica

Regije: Gorski kotar i Lika, Srednja Dalmacija

Opis vrste: Trajnica s odrvenjelim donjim izdancima, visine do 30 cm. Stabljike i listovi su dlakavi. Listovi su sjedeći i različita oblika duž stabljike. Gornja strana je tamnija, a naličje svjetlije zelene boje. Cvjetovi su ružičasto-grimizni, dlakavi izvana i 2,5 puta duži od čaške. Biljka je aromatična i bogata eteričnim uljima. Cvate od lipnja do rujna.

Stanište: Raste u pukotinama stijena od 150 do preko 2000 m n.v., u brdsko-planinskim područjima.

Ugroženost: Strogo zaštićena endemska vrsta. Raste u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i zapadnoj Srbiji – u Hrvatskoj na Kalniku, Risnjaku, Velebitu, Dinari i Velikoj Kapeli.

Zanimljivost: Od 9 hrvatskih vrsta roda *Micromeria*, tri su endemi. Marka s motivom izdana je 2000.

Hrvatska bresina

Hrvatska bresina
Micromeria croatica

Regije: Gorski kotar i Lika, Srednja Dalmacija

Opis vrste: Trajnica s odrvenjelim donjim izdancima, visine do 30 cm. Stabljike i listovi su dlakavi. Listovi su sjedeći i različita oblika duž stabljike. Gornja strana je tamnija, a naličje svjetlije zelene boje. Cvjetovi su ružičasto-grimizni, dlakavi izvana i 2,5 puta duži od čaške. Biljka je aromatična i bogata eteričnim uljima. Cvate od lipnja do rujna.

Stanište: Raste u pukotinama stijena od 150 do preko 2000 m n.v., u brdsko-planinskim područjima.

Ugroženost: Strogo zaštićena endemska vrsta. Raste u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i zapadnoj Srbiji – u Hrvatskoj na Kalniku, Risnjaku, Velebitu, Dinari i Velikoj Kapeli.

Zanimljivost: Od 9 hrvatskih vrsta roda *Micromeria*, tri su endemi. Marka s motivom izdana je 2000.

Hrvatska bresina

Hrvatska bresina
Micromeria croatica

Regije: Gorski kotar i Lika, Srednja Dalmacija

Opis vrste: Trajnica s odrvenjelim donjim izdancima, visine do 30 cm. Stabljike i listovi su dlakavi. Listovi su sjedeći i različita oblika duž stabljike. Gornja strana je tamnija, a naličje svjetlije zelene boje. Cvjetovi su ružičasto-grimizni, dlakavi izvana i 2,5 puta duži od čaške. Biljka je aromatična i bogata eteričnim uljima. Cvate od lipnja do rujna.

Stanište: Raste u pukotinama stijena od 150 do preko 2000 m n.v., u brdsko-planinskim područjima.

Ugroženost: Strogo zaštićena endemska vrsta. Raste u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i zapadnoj Srbiji – u Hrvatskoj na Kalniku, Risnjaku, Velebitu, Dinari i Velikoj Kapeli.

Zanimljivost: Od 9 hrvatskih vrsta roda *Micromeria*, tri su endemi. Marka s motivom izdana je 2000.