Bijela šupaljka

CUSTOME HR – srednja dalmacija

24. veljače 2025.

Istarski zvončić

8. travnja 2025.

CUSTOME HR – srednja dalmacija

24. veljače 2025.

Istarski zvončić

8. travnja 2025.

Bijela šupaljka

Bijela šupaljka

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje - savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje - savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Ugrožene biljne vrste – Istra

Istra je dom nekoliko rijetkih i strogo zaštićenih biljnih vrsta.

Corydalis acaulis (bijela šupaljka) raste u pukotinama povijesnih zidova, osobito u Puli i Osoru.

Campanula fenestrellata ssp. istriaca (istarski zvončić) nastanjuje litice i zidine Plomina.

Iris illyrica (ilirska perunika) cvate na kamenjarskim pašnjacima.

Limonium cancellatum (mrižica) pojavljuje se uz obalu, na slanim stijenama.

Campanula tommasiniana ograničena je na stijene Učke, a brojnost joj je iznimno mala.

Zanimljivost: Ove vrste ugrožava urbanizacija, obnova kamenih zidina te nestanak tradicionalne ispaše. Njihova prisutnost čini Istru jednim od najvažnijih područja endemične flore u Hrvatskoj.

Ugrožene biljne vrste – Primorje

Primorje, osobito Kvarner i njegovi otoci, stanište je brojnih rijetkih biljnih vrsta.

Corydalis acaulis (bijela šupaljka) raste u pukotinama zidina Osora i drugih povijesnih naselja.

Iris illyrica (ilirska perunika) rasprostranjena je na kamenjarskim pašnjacima.

Limonium cancellatum (rešetkasta mrižica) voli slana priobalna staništa.

Drypis spinosa ssp. jacquiniana (primorski mekinjak) raste od plaža do stijena.

Genista holopetala pojavljuje se u vinodolskom zaleđu i na otoku Krku.

Zanimljivost: Ugroženost proizlazi iz gradnje, zarastanja pašnjaka i turističkog pritiska. Očuvanje ovih vrsta odražava biološku posebnost kvarnerskog priobalja.

Ugrožene biljne vrste – Srednja Dalmacija

Kamenjarski pejzaži i submediteranski travnjaci Srednje Dalmacije dom su brojnim endemičnim vrstama.

Corydalis acaulis (bijela šupaljka) raste u pukotinama zidina Šibenika i na otocima.
Iris adriatica (jadranska perunika) niska je, dvozboja biljka travnatih staništa.
Iris pseudopallida (dalmatinska perunika) impozantna je vrsta sa svijetloljubičastim cvjetovima.
Edraianthus tenuifolius (uskolisno zvonce) raste na stijenama i pašnjacima uz obalu.
Limonium cancellatum (mrižica) halofilna je vrsta stjenovitih obala.

Zanimljivost: Ove vrste suočene su s prijetnjama poput gradnje, sukcesije staništa i turističkog pritiska. Njihovo očuvanje ključno je za zaštitu autohtone flore Dalmacije.

Ugrožene biljne vrste – Južna Dalmacija

U regiji koja obuhvaća priobalje, otoke i planinska područja poput Biokova i Konavala, nalazimo brojne rijetke endeme.

Fibigia triquetra (trobridi sijedac) – žuti cvjetovi na okomitim stijenama.
Iris pseudopallida (dalmatinska perunika) – raste na kamenjarskim travnjacima i stijenama.
Centaurea ragusina (dubrovačka zečina) – srebrnkasta biljka iz pukotina stijena iznad mora.
Limonium cancellatum (mrižica) – halofilna vrsta obalnih stijena.
Allium croaticum (hrvatski luk) – zabilježen na Visu, Braču, Korčuli i Pelješcu.

Zanimljivost: Vrste su ugrožene zbog urbanizacije, sabiranja i prirodnih sukcesija, a mnoge od njih rastu na osjetljivim staništima izloženima turizmu i klimatskim promjenama.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Ugrožene biljne vrste – Istra

Istra je dom nekoliko rijetkih i strogo zaštićenih biljnih vrsta.

Corydalis acaulis (bijela šupaljka) raste u pukotinama povijesnih zidova, osobito u Puli i Osoru.

Campanula fenestrellata ssp. istriaca (istarski zvončić) nastanjuje litice i zidine Plomina.

Iris illyrica (ilirska perunika) cvate na kamenjarskim pašnjacima.

Limonium cancellatum (mrižica) pojavljuje se uz obalu, na slanim stijenama.

Campanula tommasiniana ograničena je na stijene Učke, a brojnost joj je iznimno mala.

Zanimljivost: Ove vrste ugrožava urbanizacija, obnova kamenih zidina te nestanak tradicionalne ispaše. Njihova prisutnost čini Istru jednim od najvažnijih područja endemične flore u Hrvatskoj.

Ugrožene biljne vrste – Primorje

Primorje, osobito Kvarner i njegovi otoci, stanište je brojnih rijetkih biljnih vrsta.

Corydalis acaulis (bijela šupaljka) raste u pukotinama zidina Osora i drugih povijesnih naselja.

Iris illyrica (ilirska perunika) rasprostranjena je na kamenjarskim pašnjacima.

Limonium cancellatum (rešetkasta mrižica) voli slana priobalna staništa.

Drypis spinosa ssp. jacquiniana (primorski mekinjak) raste od plaža do stijena.

Genista holopetala pojavljuje se u vinodolskom zaleđu i na otoku Krku.

Zanimljivost: Ugroženost proizlazi iz gradnje, zarastanja pašnjaka i turističkog pritiska. Očuvanje ovih vrsta odražava biološku posebnost kvarnerskog priobalja.

Ugrožene biljne vrste – Srednja Dalmacija

Kamenjarski pejzaži i submediteranski travnjaci Srednje Dalmacije dom su brojnim endemičnim vrstama.

Corydalis acaulis (bijela šupaljka) raste u pukotinama zidina Šibenika i na otocima.
Iris adriatica (jadranska perunika) niska je, dvozboja biljka travnatih staništa.
Iris pseudopallida (dalmatinska perunika) impozantna je vrsta sa svijetloljubičastim cvjetovima.
Edraianthus tenuifolius (uskolisno zvonce) raste na stijenama i pašnjacima uz obalu.
Limonium cancellatum (mrižica) halofilna je vrsta stjenovitih obala.

Zanimljivost: Ove vrste suočene su s prijetnjama poput gradnje, sukcesije staništa i turističkog pritiska. Njihovo očuvanje ključno je za zaštitu autohtone flore Dalmacije.

Ugrožene biljne vrste – Južna Dalmacija

U regiji koja obuhvaća priobalje, otoke i planinska područja poput Biokova i Konavala, nalazimo brojne rijetke endeme.

Fibigia triquetra (trobridi sijedac) – žuti cvjetovi na okomitim stijenama.
Iris pseudopallida (dalmatinska perunika) – raste na kamenjarskim travnjacima i stijenama.
Centaurea ragusina (dubrovačka zečina) – srebrnkasta biljka iz pukotina stijena iznad mora.
Limonium cancellatum (mrižica) – halofilna vrsta obalnih stijena.
Allium croaticum (hrvatski luk) – zabilježen na Visu, Braču, Korčuli i Pelješcu.

Zanimljivost: Vrste su ugrožene zbog urbanizacije, sabiranja i prirodnih sukcesija, a mnoge od njih rastu na osjetljivim staništima izloženima turizmu i klimatskim promjenama.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.

Bijela šupaljka
Corydalis acaulis

Regije: Istra, Primorje, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija

Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike). Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.

Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.

Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT). Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.

Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.