Primorje
25. studenoga 2024.Endemične/ugrožene biljne vrste
Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike).
Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.
Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.
Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT).
Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.
Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.
Opis podvrste: višegodišnja razgranjena dlakava biljka s do 10 cm dugim podankom, bazalni listovi na dugim peteljkama (do 11cm).
Cvjetovi svjetlo-plavi do 2 cm u promjeru. Cvjeta u lipnju i srpnju.
Stanište: u pukotinama strmih vapnenačkih litica i zidina.
Ugroženost: Stenoendem istočne Istre i Kvarnera. Strogo zaštićena zakonom. Rijetka i gotovo ugrožena (NT)
Zanimljivost: ovaj endem bio je motiv poštanske marke iz 1996. godine
Opis vrste: stabljika visine oko 40 cm koja nadvisuje uske listove, grana se i nosi 2 – 5 cvjetova svjetlije ili
tamnije ljubičaste boje s žutom ‘bradom’. Cvjeta u svibnju i lipnju.
Stanište: kamenjarski pašnjaci i pretplaninske rudine (neobrađeno zemljište obraslo travom)
Ugroženost: strogo zaštićena vrsta, endem, rasprostranjena u sj. Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj od Istre,
preko Kvarnera do srednje Dalmacije
Zanimljivost: ilirsku peruniku opisao je Tommasini, talijanski botaničar i političar
(bio je gradonačelnik Trsta) koji je opisao desetak hrvatskih endemičnih vrsta
Opis vrste: višegodišnja busenasta biljka visoka do 40 cm.
Stabljika je polegnuta s mnogobrojnim ograncima koji kao da su polomljeni
pod kutem od 70-130®.
Cvat je sličan klasiću s malim ružičasto-ljubičastim do bijelim cvjetićima (njih 3-6). Cvjeta u srpnju i kolovozu
Stanište: uz morsku obalu na stijenama, voli sol (halofilna vrsta)
Ugroženost: dosta česta vrsta, no svejedno na popisu strogo zaštićenih biljaka Hrvatske.
Zbog intenzivne gradnje na području Istre i Makarskoj primorja dolazi vrlo rijetko. Stenoendem.
Zanimljivost: biljku je prvi opisao talijanski botaničar i prvi herbarski primjerak čuva se u Bolonjskom herbariju.
Ima vrste (lat. cancellata = mrežica) odnosi se na ogranke koji su mrežasto isprepleteni.
Otuda se i biljka na hrvatskom zove mrižica.
Opis vrste: zeljasta busenasta trajnica visoka do 10 cm (lat. acaulis = bez stabljike).
Cvjetovi su blijedožuti na kratkim stapkama. Cvjeta u ožujku i travnju.
Stanište: Naseljava pukotine stijena i zidova.
Ugroženost: Ilirsko-jadranska endemična vrsta, strogo je zaštićena svojta i gotovo ugrožena (NT).
Posebno su ugrožene populacije u pukotinama zidova i bedema jer se prilikom obnova uništava stanište.
Zanimljivost: biljka se samousađuje – savija stapke s tobolcima (plodovi sa sjemenkama) u pukotine stijena i zidova.
Opis podvrste: višegodišnja razgranjena dlakava biljka s do 10 cm dugim podankom, bazalni listovi na dugim peteljkama (do 11cm).
Cvjetovi svjetlo-plavi do 2 cm u promjeru. Cvjeta u lipnju i srpnju.
Stanište: u pukotinama strmih vapnenačkih litica i zidina.
Ugroženost: Stenoendem istočne Istre i Kvarnera. Strogo zaštićena zakonom. Rijetka i gotovo ugrožena (NT)
Zanimljivost: ovaj endem bio je motiv poštanske marke iz 1996. godine
Opis vrste: stabljika visine oko 40 cm koja nadvisuje uske listove, grana se i nosi 2 – 5 cvjetova svjetlije ili
tamnije ljubičaste boje s žutom ‘bradom’. Cvjeta u svibnju i lipnju.
Stanište: kamenjarski pašnjaci i pretplaninske rudine (neobrađeno zemljište obraslo travom)
Ugroženost: strogo zaštićena vrsta, endem, rasprostranjena u sj. Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj od Istre,
preko Kvarnera do srednje Dalmacije
Zanimljivost: ilirsku peruniku opisao je Tommasini, talijanski botaničar i političar
(bio je gradonačelnik Trsta) koji je opisao desetak hrvatskih endemičnih vrsta
Opis vrste: višegodišnja busenasta biljka visoka do 40 cm.
Stabljika je polegnuta s mnogobrojnim ograncima koji kao da su polomljeni
pod kutem od 70-130®.
Cvat je sličan klasiću s malim ružičasto-ljubičastim do bijelim cvjetićima (njih 3-6). Cvjeta u srpnju i kolovozu
Stanište: uz morsku obalu na stijenama, voli sol (halofilna vrsta)
Ugroženost: dosta česta vrsta, no svejedno na popisu strogo zaštićenih biljaka Hrvatske.
Zbog intenzivne gradnje na području Istre i Makarskoj primorja dolazi vrlo rijetko. Stenoendem.
Zanimljivost: biljku je prvi opisao talijanski botaničar i prvi herbarski primjerak čuva se u Bolonjskom herbariju.
Ima vrste (lat. cancellata = mrežica) odnosi se na ogranke koji su mrežasto isprepleteni.
Otuda se i biljka na hrvatskom zove mrižica.