Bez oprašivača, nema hrane. Iako zvuče kao mala bića u velikom svijetu, pčele, bumbari i druge vrste kukaca koje oprašuju biljke igraju ključnu ulogu u našoj svakodnevici. Od svake tri zalogaja hrane koju pojedemo, jedan ovisi upravo o njima. No ti tihi radnici prirode danas su suočeni s ozbiljnom krizom – njihov broj drastično opada, a stručnjaci već godinama govore o fenomenu koji se naziva kolaps oprašivača.

Što uzrokuje kolaps?

Nema jednog uzroka – radi se o složenom spletu problema, koji zajedno stvaraju uvjete u kojima oprašivači ne mogu preživjeti.

1. Pesticidi i kemikalije

Jedan od glavnih čimbenika je upotreba neonikotinoida – skupine pesticida koji se često koriste u intenzivnoj poljoprivredi. Iako ne ubijaju pčele izravno, oni utječu na njihovu orijentaciju, pamćenje i navigaciju, zbog čega se pčele više ne mogu vratiti u košnicu. Čak i male količine tih kemikalija mogu uzrokovati značajnu štetu na razini cijele zajednice.

2. Bolesti i virusi

Pčele su sve ranjivije na bolesti, naročito na parazitske grinje (Varroa destructor) i viruse koje te grinje prenose. Zaražene pčele postaju slabe, kratkotrajnije žive i često ne uspijevaju preživjeti zimu.

3. Klimatske promjene

Promjene u temperaturi i vremenskim obrascima utječu na vrijeme cvatnje biljaka i dostupnost hrane za oprašivače. Ako biljke procvjetaju prerano ili prekasno, pčele ostaju bez izvora nektara. Također, suše, poplave i toplinski valovi dodatno uništavaju njihova staništa.

4. Gubitak staništa

Sve manje je cvjetnih livada, divljih rubova polja i prirodnih prostora, a sve više betona i monokultura. Pčele i drugi oprašivači ovise o raznolikim staništima kako bi preživjeli, no takvi prostori nestaju ubrzanim tempom.

Zašto bismo trebali biti zabrinuti?

Oprašivači su ključni za oplođivanje voća, povrća, orašastih plodova i mnogih samoniklih biljaka. Njihovim nestankom ugrožava se hrvatska i globalna poljoprivreda, ali i opstanak cijelih ekosustava. Bez oprašivača, prirodni svijet postaje tiši, siromašniji – i znatno manje stabilan.

Što možemo učiniti?

• Saditi medonosne biljke u vrtovima, na balkonima i javnim površinama
• Izbjegavati upotrebu pesticida, pogotovo tijekom cvatnje
• Održavati cvjetne livade i divlje rubove parcela
• Podržavati lokalne pčelare i ekološku poljoprivredu
• Uključiti se u edukaciju i projekte zaštite oprašivača