Cjelolatična žutilovka

Primorski mekinjak
8. travnja 2025.
Samoborska Gromotulja
25. travnja 2025.
Ugrožene biljne vrste – Primorje

Ugrožene biljne vrste – Primorje

Primorje, osobito Kvarner i njegovi otoci, stanište je brojnih rijetkih biljnih vrsta.

Corydalis acaulis (bijela šupaljka) raste u pukotinama zidina Osora i drugih povijesnih naselja.

Iris illyrica (ilirska perunika) rasprostranjena je na kamenjarskim pašnjacima.

Limonium cancellatum (rešetkasta mrižica) voli slana priobalna staništa.

Drypis spinosa ssp. jacquiniana (primorski mekinjak) raste od plaža do stijena.

Genista holopetala pojavljuje se u vinodolskom zaleđu i na otoku Krku.

Zanimljivost: Ugroženost proizlazi iz gradnje, zarastanja pašnjaka i turističkog pritiska. Očuvanje ovih vrsta odražava biološku posebnost kvarnerskog priobalja.

Cjelolatična žutilovka

Cjelolatična žutilovka
Genista holopetala

Regije: Primorje

Opis vrste: razgranati grm visok do 15 cm. Trodijelni listovi su srebrnkasto dlakavi s donje strane, a gotovo goli odozgo. Na svakoj grani ima 2-4 jednosimetrična žuta cvijeta. Plod je mahuna s 1-2 sjemenke. Cvjeta od svibnja do srpnja.

Stanište: raste u visinskoj pojasu od 100 – 1300 m na staništima izloženima buri, na kamenjarskim pašnjacima i pretplaninskim šikarama.

Ugroženost: strogo je zaštićena vrsta i nedovoljno poznata (DD). Sjeverno-ilirski je endem s nekoliko nalazišta u Italiji i Sloveniji. U Hrvatskoj se pojavljuje od Gorskog Kotara do južnog Velebita.

Zanimljivost: u Hrvatskoj je zabilježeno 16 vrsta iz roda Genista, a od toga su 4 endema. Smatra se da rod ishodišno potječe iz Mediterana.

Cjelolatična žutilovka

Cjelolatična žutilovka
Genista holopetala

Regije: Primorje

Opis vrste: razgranati grm visok do 15 cm. Trodijelni listovi su srebrnkasto dlakavi s donje strane, a gotovo goli odozgo. Na svakoj grani ima 2-4 jednosimetrična žuta cvijeta. Plod je mahuna s 1-2 sjemenke. Cvjeta od svibnja do srpnja.

Stanište: raste u visinskoj pojasu od 100 – 1300 m na staništima izloženima buri, na kamenjarskim pašnjacima i pretplaninskim šikarama.

Ugroženost: strogo je zaštićena vrsta i nedovoljno poznata (DD). Sjeverno-ilirski je endem s nekoliko nalazišta u Italiji i Sloveniji. U Hrvatskoj se pojavljuje od Gorskog Kotara do južnog Velebita.

Zanimljivost: u Hrvatskoj je zabilježeno 16 vrsta iz roda Genista, a od toga su 4 endema. Smatra se da rod ishodišno potječe iz Mediterana.

Cjelolatična žutilovka

Cjelolatična žutilovka
Genista holopetala

Regije: Primorje

Opis vrste: razgranati grm visok do 15 cm. Trodijelni listovi su srebrnkasto dlakavi s donje strane, a gotovo goli odozgo. Na svakoj grani ima 2-4 jednosimetrična žuta cvijeta. Plod je mahuna s 1-2 sjemenke. Cvjeta od svibnja do srpnja.

Stanište: raste u visinskoj pojasu od 100 – 1300 m na staništima izloženima buri, na kamenjarskim pašnjacima i pretplaninskim šikarama.

Ugroženost: strogo je zaštićena vrsta i nedovoljno poznata (DD). Sjeverno-ilirski je endem s nekoliko nalazišta u Italiji i Sloveniji. U Hrvatskoj se pojavljuje od Gorskog Kotara do južnog Velebita.

Zanimljivost: u Hrvatskoj je zabilježeno 16 vrsta iz roda Genista, a od toga su 4 endema. Smatra se da rod ishodišno potječe iz Mediterana.

Cjelolatična žutilovka

Cjelolatična žutilovka
Genista holopetala

Regije: Primorje

Opis vrste: razgranati grm visok do 15 cm. Trodijelni listovi su srebrnkasto dlakavi s donje strane, a gotovo goli odozgo. Na svakoj grani ima 2-4 jednosimetrična žuta cvijeta. Plod je mahuna s 1-2 sjemenke. Cvjeta od svibnja do srpnja.

Stanište: raste u visinskoj pojasu od 100 – 1300 m na staništima izloženima buri, na kamenjarskim pašnjacima i pretplaninskim šikarama.

Ugroženost: strogo je zaštićena vrsta i nedovoljno poznata (DD). Sjeverno-ilirski je endem s nekoliko nalazišta u Italiji i Sloveniji. U Hrvatskoj se pojavljuje od Gorskog Kotara do južnog Velebita.

Zanimljivost: u Hrvatskoj je zabilježeno 16 vrsta iz roda Genista, a od toga su 4 endema. Smatra se da rod ishodišno potječe iz Mediterana.

Cjelolatična žutilovka

Cjelolatična žutilovka
Genista holopetala

Regije: Primorje

Opis vrste: razgranati grm visok do 15 cm. Trodijelni listovi su srebrnkasto dlakavi s donje strane, a gotovo goli odozgo. Na svakoj grani ima 2-4 jednosimetrična žuta cvijeta. Plod je mahuna s 1-2 sjemenke. Cvjeta od svibnja do srpnja.

Stanište: raste u visinskoj pojasu od 100 – 1300 m na staništima izloženima buri, na kamenjarskim pašnjacima i pretplaninskim šikarama.

Ugroženost: strogo je zaštićena vrsta i nedovoljno poznata (DD). Sjeverno-ilirski je endem s nekoliko nalazišta u Italiji i Sloveniji. U Hrvatskoj se pojavljuje od Gorskog Kotara do južnog Velebita.

Zanimljivost: u Hrvatskoj je zabilježeno 16 vrsta iz roda Genista, a od toga su 4 endema. Smatra se da rod ishodišno potječe iz Mediterana.

Ugrožene biljne vrste – Primorje

Ugrožene biljne vrste – Primorje

Primorje, osobito Kvarner i njegovi otoci, stanište je brojnih rijetkih biljnih vrsta.

Corydalis acaulis (bijela šupaljka) raste u pukotinama zidina Osora i drugih povijesnih naselja.

Iris illyrica (ilirska perunika) rasprostranjena je na kamenjarskim pašnjacima.

Limonium cancellatum (rešetkasta mrižica) voli slana priobalna staništa.

Drypis spinosa ssp. jacquiniana (primorski mekinjak) raste od plaža do stijena.

Genista holopetala pojavljuje se u vinodolskom zaleđu i na otoku Krku.

Zanimljivost: Ugroženost proizlazi iz gradnje, zarastanja pašnjaka i turističkog pritiska. Očuvanje ovih vrsta odražava biološku posebnost kvarnerskog priobalja.

Cjelolatična žutilovka

Cjelolatična žutilovka
Genista holopetala

Regije: Primorje

Opis vrste: razgranati grm visok do 15 cm. Trodijelni listovi su srebrnkasto dlakavi s donje strane, a gotovo goli odozgo. Na svakoj grani ima 2-4 jednosimetrična žuta cvijeta. Plod je mahuna s 1-2 sjemenke. Cvjeta od svibnja do srpnja.

Stanište: raste u visinskoj pojasu od 100 – 1300 m na staništima izloženima buri, na kamenjarskim pašnjacima i pretplaninskim šikarama.

Ugroženost: strogo je zaštićena vrsta i nedovoljno poznata (DD). Sjeverno-ilirski je endem s nekoliko nalazišta u Italiji i Sloveniji. U Hrvatskoj se pojavljuje od Gorskog Kotara do južnog Velebita.

Zanimljivost: u Hrvatskoj je zabilježeno 16 vrsta iz roda Genista, a od toga su 4 endema. Smatra se da rod ishodišno potječe iz Mediterana.

Cjelolatična žutilovka

Cjelolatična žutilovka
Genista holopetala

Regije: Primorje

Opis vrste: razgranati grm visok do 15 cm. Trodijelni listovi su srebrnkasto dlakavi s donje strane, a gotovo goli odozgo. Na svakoj grani ima 2-4 jednosimetrična žuta cvijeta. Plod je mahuna s 1-2 sjemenke. Cvjeta od svibnja do srpnja.

Stanište: raste u visinskoj pojasu od 100 – 1300 m na staništima izloženima buri, na kamenjarskim pašnjacima i pretplaninskim šikarama.

Ugroženost: strogo je zaštićena vrsta i nedovoljno poznata (DD). Sjeverno-ilirski je endem s nekoliko nalazišta u Italiji i Sloveniji. U Hrvatskoj se pojavljuje od Gorskog Kotara do južnog Velebita.

Zanimljivost: u Hrvatskoj je zabilježeno 16 vrsta iz roda Genista, a od toga su 4 endema. Smatra se da rod ishodišno potječe iz Mediterana.

Cjelolatična žutilovka

Cjelolatična žutilovka
Genista holopetala

Regije: Primorje

Opis vrste: razgranati grm visok do 15 cm. Trodijelni listovi su srebrnkasto dlakavi s donje strane, a gotovo goli odozgo. Na svakoj grani ima 2-4 jednosimetrična žuta cvijeta. Plod je mahuna s 1-2 sjemenke. Cvjeta od svibnja do srpnja.

Stanište: raste u visinskoj pojasu od 100 – 1300 m na staništima izloženima buri, na kamenjarskim pašnjacima i pretplaninskim šikarama.

Ugroženost: strogo je zaštićena vrsta i nedovoljno poznata (DD). Sjeverno-ilirski je endem s nekoliko nalazišta u Italiji i Sloveniji. U Hrvatskoj se pojavljuje od Gorskog Kotara do južnog Velebita.

Zanimljivost: u Hrvatskoj je zabilježeno 16 vrsta iz roda Genista, a od toga su 4 endema. Smatra se da rod ishodišno potječe iz Mediterana.

Cjelolatična žutilovka

Cjelolatična žutilovka
Genista holopetala

Regije: Primorje

Opis vrste: razgranati grm visok do 15 cm. Trodijelni listovi su srebrnkasto dlakavi s donje strane, a gotovo goli odozgo. Na svakoj grani ima 2-4 jednosimetrična žuta cvijeta. Plod je mahuna s 1-2 sjemenke. Cvjeta od svibnja do srpnja.

Stanište: raste u visinskoj pojasu od 100 – 1300 m na staništima izloženima buri, na kamenjarskim pašnjacima i pretplaninskim šikarama.

Ugroženost: strogo je zaštićena vrsta i nedovoljno poznata (DD). Sjeverno-ilirski je endem s nekoliko nalazišta u Italiji i Sloveniji. U Hrvatskoj se pojavljuje od Gorskog Kotara do južnog Velebita.

Zanimljivost: u Hrvatskoj je zabilježeno 16 vrsta iz roda Genista, a od toga su 4 endema. Smatra se da rod ishodišno potječe iz Mediterana.

Cjelolatična žutilovka

Cjelolatična žutilovka
Genista holopetala

Regije: Primorje

Opis vrste: razgranati grm visok do 15 cm. Trodijelni listovi su srebrnkasto dlakavi s donje strane, a gotovo goli odozgo. Na svakoj grani ima 2-4 jednosimetrična žuta cvijeta. Plod je mahuna s 1-2 sjemenke. Cvjeta od svibnja do srpnja.

Stanište: raste u visinskoj pojasu od 100 – 1300 m na staništima izloženima buri, na kamenjarskim pašnjacima i pretplaninskim šikarama.

Ugroženost: strogo je zaštićena vrsta i nedovoljno poznata (DD). Sjeverno-ilirski je endem s nekoliko nalazišta u Italiji i Sloveniji. U Hrvatskoj se pojavljuje od Gorskog Kotara do južnog Velebita.

Zanimljivost: u Hrvatskoj je zabilježeno 16 vrsta iz roda Genista, a od toga su 4 endema. Smatra se da rod ishodišno potječe iz Mediterana.