Kada se govori o prirodnim bogatstvima Europe, Hrvatska se često ističe svojom obalom, brojnim otocima i nacionalnim parkovima. No, ono što je manje poznato jest da je Hrvatska, prema broju vrsta po jedinici površine, treća zemlja u Europi po biološkoj raznolikosti. Pojedini dijelovi Hrvatske uvršteni su na europsku kartu tzv. “vrućih točaka” bioraznolikosti Mediterana od svjetskog značaja. Uz to, prirodna staništa u Hrvatskoj u iznimno su dobrom stanju očuvanosti u usporedbi s mnogim drugim dijelovima Europe, što ovu zemlju čini pravim skrivenim vrtom Starog kontinenta.

Koliko biljnih vrsta ima Hrvatska?

Na relativno maloj površini, Hrvatska ima oko 5.500 biljnih svojti, što je iznimno bogatstvo u europskom kontekstu. Iako je po veličini znatno manja od mnogih drugih država, iza Hrvatske po bioraznolikosti [d1] ostaju zemlje poput Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske. Riječ je o državama koje imaju daleko veću površinu i raznolikije geografske uvjete, ali ipak manji broj biljnih vrsta Usto, Hrvatska je dom za čak 384 endemske biljne vrste, među kojima je 110 stenoendema – vrsta koje ne postoje nigdje drugdje na svijetu.

Zašto baš Hrvatska?

Raznolikost biljnog svijeta u Hrvatskoj rezultat je složene geološke prošlosti, razvedenog reljefa, raznolikih staništa i spoja više klimatskih utjecaja. [d2]  Na relativno malom prostoru Hrvatske susreću se čak četiri biogeografske regije: kontinentalna, panonska, dinarska i mediteranska. Unutar njih nalazimo raznolik mozaik staništa – od razvedene obale i brojnih otoka, preko planina i krša, do močvara i nizina – što stvara idealne uvjete za razvoj raznovrsnih biljnih zajednica.

Hrvatska je smještena na prijelazu između nekoliko klimatskih zona – mediteranske, kontinentalne i planinske – što doprinosi velikoj raznolikosti staništa i omogućuje suživot biljnih vrsta koje se inače rijetko nalaze zajedno.

Biljna raznolikost diljem Hrvatske

Biljna raznolikost Hrvatske obuhvaća tisuće vrsta koje su prilagođene raznim staništima – od suhih kamenjara i primorskih padina do planinskih livada, vlažnih močvara i sjenovitih šuma. Na mnogim od tih staništa rastu vrste koje ne postoje nigdje drugdje na svijetu, što našu floru čini posebno vrijednom u europskom i globalnom kontekstu.

Mnogi endemi vezani su uz uska, lokalna područja – poput pojedinih otoka, planinskih masiva, riječnih dolina ili krških udolina – gdje su opstali zahvaljujući izolaciji i specifičnim uvjetima. Udio endema u ukupnoj flori Hrvatske iznimno je visok – desetak puta veći od europskog prosjeka – što Hrvatsku svrstava među najznačajnija područja za očuvanje biljne raznolikosti u ovom dijelu svijeta.

Upravo ta geografska i ekološka raznolikost čini Hrvatsku jedinstvenim prirodnim mozaikom i domom brojnim biljkama koje još čekaju da ih se upozna, zaštiti i bolje istraži.

Što ovo znači za nas?

Biološka raznolikost doprinosi stabilnosti i otpornosti ekosustava, podržava prirodne procese poput oprašivanja, obnavljanja tla i regulacije klime te igra važnu ulogu u ublažavanju posljedica klimatskih promjena i očuvanju zdravog okoliša. Čak i najmanje biljne vrste igraju važnu ulogu u ekološkoj mreži – hrane kukce, čiste zrak i stabiliziraju tlo.

Ovakvo prirodno bogatstvo donosi veliku odgovornost. Mnoge biljne vrste su ugrožene zbog urbanizacije, klimatskih promjena, intenzivne poljoprivrede i zagađenja. Zaštita staništa u kojima te biljke žive nije samo stvar ekologije, već i kulturna i nacionalna obveza. Na nama je da budemo pažljivi vrtlari tog skrivenog vrta – ne da ga oblikujemo po svojoj mjeri već da mu omogućimo da se razvija uz našu brižnu i odgovornu skrb.