
[KVIZ] Koliko si zapravo divlji? – Kviz o hrvatskoj prirodi, endemima i staništima
6. studenoga 2025.
Lokve – skriveni izvori života na Velebitu
20. studenoga 2025.Zamislite ovo: jedno pogrešano skretanje na planinarskoj stazi i odjednom shvatite da ne prepoznajete teren oko sebe. Sunce se polako spušta, baterija na mobitelu je na izmaku, a panika prijeti preuzeti kontrolu. Ovakve situacije događaju se i najboljima – primjerice, 21-godišnji planinar nedavno se izgubio na Medvednici kod Zagreba. Umjesto da nazove hitne službe, zatražio je savjet od AI chatbota, koji mu je preporučio da krene nizbrdo prateći potok do civilizacije . Poslušao je tu uputu i završio još dublje u šumi, na krivoj strani Medvednice. Tek nakon nekoliko sati, u noćnim satima, shvatio je pogrešku i pozvao 112 – srećom, spašen je živ i neozlijeđen od strane HGSS-a. Ovaj stvarni slučaj zorno pokazuje koliko se lako možemo naći u nevolji te koliko su važni ispravni postupci kada se izgubimo, kao i uloga ljudskog faktora naspram tehnologije.
Motivirani tim slučajem odlučili smo napisati detaljan vodič što učiniti ako se izgubite u prirodi – temeljene na službenim protokolima Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) i međunarodnim standardima, uz osvrt na najčešće pogreške, psihologiju preživljavanja, upotrebu tehnologije, statistiku spašavanja u Hrvatskoj, preporučenu opremu za preživljavanje te lekcije iz stvarnih slučajeva spašavanja.
Službeni protokoli: prvi koraci kada shvatite da ste izgubljeni
Prva i najvažnija stvar: zaustavite se i ostanite smireni. Gorski spašavatelji naglašavaju da je panika najveći neprijatelj preživljavanja . Čim posumnjate da ste zalutali, primijenite međunarodno poznato pravilo STOP (Stop – Think – Observe – Plan):
1. Stop (Stani) – Nemojte nastaviti lutati. Duboko udahnite i pokušajte se pribrati. Panika vam neće pomoći; umjesto toga samo troši energiju i muti prosuđivanje . HGSS također savjetuje da prvo sačuvate prisebnost i smirite sebe i druge ako ste u grupi .
2. Think (Razmisli) – Prisjetite se kuda ste došli. U mislima rekonstrurajte put: koje markacije ili orijentire ste zadnje vidjeli? Koliko je vremena prošlo? Ne mičite se dok nemate jasan plan .
3. Observe (Promatraj) – Procijenite svoju okolinu. Pogledajte ima li kakvih markacija, putokaza ili jasnih orijentira oko vas. Izvadite kompas ako ga imate i odredite strane svijeta . Nemojte hodati bezglavo – besciljno lutanje često odvede ljude dublje u nepristupačan teren . Ako ste još uvijek na uočljivoj stazi, ostanite na stazi – lakše je pronaći nekoga tko se drži markirane rute . Kao krajnju mjeru, međunarodni savjeti navode da se može pratiti potok ili vododerina nizbrdo jer često vode prema naseljima – no to činite samo ako ste vrlo iskusni i nemate drugog izbora, jer spuštanje divljim koritom može biti izuzetno opasno .
4. Plan (Planiraj) – Razmotrite opcije i napravite plan djelovanja . Ako niste posve sigurni u smjer koji vodi natrag, bolje je ostati gdje jeste . Posebno, ako pada mrak, loše je vrijeme, ili ste ozlijeđeni i iscrpljeni, nemojte nastaviti hodati – ostanite na mjestu i pokušajte se zbrinuti do dolaska pomoći.
Pozovite pomoć čim prije možete. U Hrvatskoj je standardni broj za sve hitne službe 112, koji će vas spojiti s HGSS-om ako je potrebno. HGSS savjetuje: “Kad se izgubite, ozlijedite ili ne znate gdje ste, zovite 112. Ostanite na mjestu i slijedite upute spašavatelja preko telefona te čuvajte bateriju mobitela.” . Dispečeri 112 mogu pokušati očitati GPS koordinate vašeg mobitela i proslijediti ih timu spašavatelja na terenu, što je upravo spasilo izgubljenog planinara na Medvednici. Važno je ne odgađati poziv – što prije alarmirate spasioce, to su vam veće šanse za brzim pronalaskom. Nemojte se sramiti tražiti pomoć; nesreće se događaju i najiskusnijima, poručuju iz HGSS-a.
Kada razgovarate s hitnom službom ili HGSS-om, pokušajte jasno prenijeti informacije o svom stanju i lokaciji. Službeni protokol HGSS-a navodi da dojava treba sadržavati: tko zove (vaše ime i broj), odakle (mjesto i kako znate za nesreću, ako dojavljete za nekog drugog), što se dogodilo, ima li ozlijeđenih i koje su prirode ozljede, trenutne vremenske prilike i opis terena oko vas . Naravno, kad ste sami izgubljeni dat ćete ponajviše informacije koje znate – npr. jeste li na stazi ili potpuno izvan nje, ima li u blizini potoka, stijena, ili drugih prepoznatljivih orijentira. Označite i osigurajte mjesto na kojem se nalazite. Ako ste se ozlijedili ili ste s nekim tko jest, prvo se pobrinite za sigurnost: sklonite se od neposredne opasnosti poput mogućeg pada kamenja, udaljite se od ruba litice ili korita bujice ako ste u takvom području . Ako je neko ozlijeđen, pružite prvu pomoć u okviru svog znanja – zaustavite krvarenje, imobilizirajte ozljedu ako znate, i sl.. Zatim nastojte učiniti sebe vidljivijima: objesite jarku odjeću na granu, napravite improviziranu zastavicu, ili označite strelicama od grana i kamenja na tlu gdje se nalazite (posebno korisno u slučaju da se morate malo pomaknuti od izvornog mjesta nesreće zbog signala ili sigurnosti).
Najčešće pogreške izgubljenih planinara
-
Panika i lutanje: Stani, smiri disanje (4-2-6), popij gutljaj vode i primijeni STOP. Strah je normalan—upravljaj njime, ne on tobom.
-
Napuštanje staze: Ne skreći s markirane rute. Ako 5–10 min ne vidiš markacije, stani i vrati se na zadnju sigurnu točku—ne traži “zaobilazno” rješenje.
-
Poziv upomoć: Zovi 112 čim ne možeš sigurno odrediti smjer. Bolje ranije nego kasno; ostani na mjestu nakon dojave.
-
Priprema i oprema: Planiraj rutu, kreni ranije, provjeri prognozu. Nužno: dobra obuća, voda/hrana, dodatni sloj, kišna zaštita, svjetiljka, karta + kompas; u dvoje je sigurnije.
-
Vrijeme: Poštuj upozorenja (magla, oluja, snijeg, vrućina). Po potrebi odgodi/odustani—nijedan vrh nije vrijedan života.
-
Tehnologija: Baterija i signal mogu zakazati, AI i auto-karte griješe. Tehnologiju koristi kao pomoć, ne kao oslonac; uvijek nosi kartu i kompas.
Osnovni set za preživljavanje: što ponijeti u ruksaku
Jedan od najvažnijih faktora uspješnog preživljavanja je oprema koju imate sa sobom. Ni najbolja oprema ne vrijedi puno ako je ostala kod kuće. S druge strane, i mala stvarčica u ruksaku može napraviti ogromnu razliku – na primjer, obična zviždaljka za par kuna može vam spasiti život lakše nego skupi smartphone, ako ste negdje u bespuću. Zato isplanirajte sadržaj ruksaka prije svakog odlaska u prirodu, čak i na kraće izlete. Evo popisa osnovne opreme koju preporučuju iskusni planinari.

Naravno, količina opreme ovisi o duljini i težini izleta – nećete ponijeti golem ruksak za poludnevni izlet na Medvednicu. Ali, neke stvari (voda, svjetiljka, prva pomoć, zviždaljka, folija, nožić) stanu i u najmanji daypack i nema isprike da ih se izostavi. Bolje je nositi 1 kg opreme viška nego nemati nešto što vam zatreba u kritičnom trenutku.
Uloga tehnologije: GPS, pametni telefoni i umjetna inteligencija
Jasno: tehnologija je korisna, ali nije plan spašavanja. GPS u mobitelu može raditi bez signala samo uz prethodno preuzete offline karte; u šumi, kanjonima i po hladnoći točnost slabi, a baterija brže pada. Udarac, voda ili hladnoća mogu „ugasiti” uređaj. Zato karta + kompas ostaju osnova, a aplikacije služe kao pomoć. Rutu isplanirajte doma, označite ključne točke, preuzmite offline kartu područja, ponesite power-bank i štedite bateriju (flight-mode, niska svjetlina). Aplikacije su super ako ih znate koristiti - izbjegavajte automatske navigacije koje ne poznaju staze. AI/chatbot nije alat za orijentaciju i može dati opasne upute. Ako vas aplikacija vodi preko strmih grebena ili kroz gustu šikaru, vjerujte terenu i markacijama – stanite, procijenite i vratite se na zadnju sigurnu točku. Uvijek nekome ostavite plan kretanja i vrijeme povratka; tehnologija je podrška, ne zamjena za znanje i prisebnost.
Zaključak: znanje, priprema i poštovanje prirode
Sve se svodi na troje: smiri se, postupaj pravilno (STOP, ostani na sigurnom, signaliziraj) i pozovi 112 na vrijeme. Ovaj vodič sažeo je ključne protokole, najčešće pogreške, psihološke trikove za mirnu glavu i granice tehnologije. Priroda nije ni dobra ni zla—traži poštovanje. HGSS je tu kad zagusti, ali najbolji ishod je onaj u kojem se spašavanje uopće ne mora pokretati: dobra priprema, odgovorno ponašanje i par pametnih navika sprječavaju da izlet postane “avantura iz noćne more”. Ako se ipak izgubiš: priberi se, ne srljaj, potraži zaklon, signaliziraj i zovi 112—panika ne pomaže, a ljudi u crvenom hoće.
Želiš dublje? Istraži još savjeta i priča s terena na “Hrvatska Divlja”. Cilj svakog izleta je isti: sigurno se vratiti kući.









