Nova epizoda podcasta “Špica s Macanom” o bioraznolikosti Hrvatske
27. listopada 2025.
[KVIZ] Koliko si zapravo divlji? – Kviz o hrvatskoj prirodi, endemima i staništima
6. studenoga 2025.
Brojni su primjeri u prošlosti (već od 17. stoljeća), ali i sadašnjosti, kada su ljudi odlučili uveseliti sebe ili svoje ukućane novom egzotičnom biljkom u vrtu. Ukoliko se ona počela intenzivno razmnožavati i širiti te nepovoljno utjecati na samoniklu vegetaciju i ekosustav biolozi su je nazvali invazivna vrsta.
Prema popisu iz 2008. u Hrvatskoj rastu 64 svojte invazivnih stranih vrsta. U Botaničkom se vrtu, pod strogom kontrolom širenja, uzgaja 28 svojti te se koriste isključivo za edukaciju i istraživanja. Na sistematskom polju možete vidjeti bijeli kužnjak (Datura stramonium), duhan (Nicotiana glauca), američki kermes (Phytolacca americana), te ambroziju (Ambrosia artemisiifolia), jednu od 100 'najgorih' europskih invazivnih vrsta.
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia)
Bijeli kužnjak (Datura stramonium)
Duhan (Nicotiana glauca)
Američki kermes (Phytolacca americana)
Invazivne vrste u perivoju
U perivoju vrta možete vidjeti invazivna stabla kao što su obični pajasen (Ailanthus altissima), bagrem (Robinia pseudoacacia) i javor negundovac (Acer negundo), te zeljastu invazivnu trajnicu indijsku jagodu (Duchesnea indica), penjačicu peteroliskava lozica (Parthenocissus quinquefolia) i dvometarski japanski dvornik (Reynoutria sachalinensis).
Obični pajasen (Ailanthus altissima)
Bagrem (Robinia pseudoacacia)
Javor negundovac (Acer negundo)
Indijska jagoda (Duchesnea indica)
Peteroliskava lozica (Parthenocissus quinquefolia)
Japanski dvornik (Reynoutria sachalinensis)
Problem širenja i utjecaja invazivnih vrsta je golem i ozbiljan te raste svakim danom. Invazivne vrste ili 'zeleni tumori', kako ih ekolozi nazivaju, direktno utječu na smanjenje bioraznolikosti te stvaraju 'biološke pustinje'. Invazivne vrste raširile su se u gotovo sve ekosustave na Zemlji čemu je posebno pridonijela sve veća mobilnost ljudi, trgovina, turizam i veća brojnost ljudske populacije. Probleme koji nastaju širenjem invazivnih vrsta biolozi su osvijestili prije dvadesetak godina te se danas godišnje se u svijetu potroši više od 200 milijardi dolara na borbu protiv invazivnih vrsta. Mnogi ekosustavi promijenjeni su nepovratno, no ono što nam je ostalo još je uvijek neprocjenjivo, iznimno vrijedno. Svatko od nas može pokušati doprinijeti borbi protiv invazivnih vrsta. Jedino što je neoprostivo i za nas, a i buduće generacije, je gledati i ne poduzimati ništa.
Jeste li znali
Svakodnevnom širenja biljni vrsta uvelike doprinose balastne vode. Naime, veliki se tankeri, zbog stabilnosti broda, napune vodom koju na konačnom odredištu ispuštaju. Mnoge invazivne vrste došle su na novo područje upravo na taj način. Znanstvenici pretpostavljaju da između 5000 i 10000 vrsta u svakom trenu putuje širom svijeta u balastnim vodama.
Studije ekologa na Antarktici pokazale su koliko i na koji način ljudi mogu nehotice utjecati na širenje biljnih vrsta. Naime, prije iskrcavanja na Anktartik ekolozi su putnicima s broda detaljno očistili svu odjeću, obuću, torbe i ostalu opremu te su pronašli i prebrojali 2600 sjemenki. Svaki turist s broda imao je pritom u prosjeku dvije do tri sjemenke, a svaki znanstvenika šest sjemenki. Više od 50% sjemenki bile su biljne vrste prilagođene rastu u hladnim uvjetima, odnosno potencijalno invazivne vrste.
