Hrvatska enciklopedija definira botaniku kao granu biologije “koja se bavi proučavanjem biljaka, uključujući njihovu strukturu, svojstva i biokemijske procese, potom klasifikaciju biljaka te proučavanje biljnih bolesti i njihove interakcije s okolišem.” 

Botanika, znanost o biljkama, danas je važnija nego ikada: u vrijeme sve većih klimatskih promjena, biljke su ključne za održavanje ravnoteže u prirodi. Promjene u vodi, tlu, temperaturi i bioraznolikosti direktno utječu na biljni svijet, a time i na naše zdravlje, prehranu i okoliš. 

Među hrvatskim botaničarima najveći trag ostavio je Ivo Horvat (1897.–1963.), sveučilišni profesor i istaknuti istraživač hrvatske flore svjetskog ugleda. Zahvaljujući njegovom znanstvenom radu “Vegetacija planina zapadne Hrvatske” Risnjak je proglašen nacionalnim parkom, a mnogo govori i činjenica da nagrada Ministarstva kulture za izvanredna postignuća u području zaštite prirode nosi njegovo ime. 

A čime se zapravo bave botaničari? Proučavaju strukturu bilja, klasificiraju i identificiraju biljne vrste kako bi se na vrijeme prepoznale sve bitne promjene koje se događaju u tom zelenom svijetu: od evidentiranja novih vrsta (da, još uvijek je moguće pronaći neotkrivene) do praćenja njihove evolucije i upozoranja na one ugrožene kako bi se na vrijeme zaštitile. Sa svojim istraživanjima pomažu u razvoju otpornijih usjeva, zaštiti biljaka od bolesti, ali i u stvaranju prirodnih lijekova. A možda i najvažniji dio njihovog zadatka je očuvanje sjemena i drugog reprodukcijskog materijala  biljaka koje se pohranjuje u Nacionalnoj banci biljnih gena. Što je bioraznolikost ugroženija, posao botaničara postaje važniji: danas su dakle već pri vrhu ljestvice zanimanja bez kojih bi budućnost bila nezamisliva. 

Praćenje promjena u biljnom svijetu dovelo je i do jedne od najutjecajnijih teorija modernog doba: manje je poznato da se Charles Darwin strastveno bavio i botanikom. Upravo mu je to pomoglo uočiti da se organizmi prilagođavaju okolini kako bi preživjeli, što je dovelo do – pogađate - razvoja teorije evolucije, koju je temeljito obradio u svom djelu „Podrijetlo vrsta“ i otvorio potpuno novo shvaćanje razvoja života na Zemlji.