Na svega nekoliko kilometara od Dubrovnika, u mjestu Komolac, nalazi se jedan od najzanimljivijih hidroloških fenomena Hrvatske – rijeka Ombla. Iako joj je površinski tok dug tek oko 30 metara, ova mala rijeka ima izniman prirodni i povijesni značaj te se često spominje kao jedna od najkraćih rijeka na svijetu. Ombla izvire kao snažno krško vrelo podno stijene Golubov kamen, sjeveroistočno od Dubrovnika. Nakon vrlo kratkog toka ulijeva se u Rijeku dubrovačku, potopljenu riječnu dolinu odnosno riju nastalu prodorom mora u nekadašnji riječni sustav. Takve doline nastaju tijekom dugih geoloških razdoblja kada promjene razine mora postupno potapaju riječne kanjone i doline.

Razlika u nadmorskoj visini između izvora Omble i njezina ušća iznosi tek nešto više od dva metra, što dodatno naglašava neobičnost ove rijeke. Iako je njezin površinski tok izuzetno kratak, količina vode koja izbija iz krškog podzemlja impresivna je. Prosječni protok iznosi oko 24 kubična metra vode u sekundi, što Omblu svrstava među najizdašnije krške izvore u Hrvatskoj. Podzemni vodni sustav koji hrani Omblu mnogo je veći od samog vidljivog toka rijeke. Njezino drenažno područje obuhvaća oko 600 četvornih kilometara, a većina vode do izvora dolazi podzemnim kanalima kroz vapnenačke stijene dinarskog krša. Velik dio tih voda potječe iz sliva rijeke Trebišnjice, ponornice koja teče kroz Popovo polje u neposrednom zaleđu dubrovačkog područja. Upravo zahvaljujući takvom podzemnom sustavu Ombla je rijeka čiji je najveći dio toka skriven ispod zemlje.

Ova rijeka stoljećima ima ključnu ulogu u životu Dubrovnika. Još 1438. godine Dubrovačka Republika izgradila je vodovod kojim je voda iz područja Omble dovedena u grad. Taj je sustav bio jedno od velikih inženjerskih postignuća svoga vremena i stoljećima je opskrbljivao Dubrovnik pitkom vodom. I danas je Ombla glavni izvor pitke vode za grad i okolicu. Zbog velikog vodnog potencijala izvor Omble dugo je privlačio interes energetskog sektora. Tijekom posljednjih dvadesetak godina razmatrana je izgradnja hidroelektrane Ombla, koja bi uključivala podzemni akumulacijski rezervoar i elektranu snage oko 68 megavata. Međutim, projekt je izazvao brojne rasprave i kontroverze. Stručnjaci i organizacije za zaštitu prirode upozoravali su na moguće posljedice za krški ekosustav, bioraznolikost i podzemne vodene sustave, kao i na tehničke i financijske izazove projekta. Posebnu zabrinutost izazvala je mogućnost da bi stvaranje podzemne akumulacije moglo utjecati na stabilnost tla i potencijalno potaknuti seizmičke poremećaje.

Ombla je jedinstven primjer prirodnog fenomena. Rijeka koju je moguće prijeći u nekoliko koraka skriva iza sebe golemi podzemni vodni sustav i stoljetnu povezanost s gradom Dubrovnikom. U svijetu velikih rijeka koje se mjere stotinama ili tisućama kilometara, Ombla pokazuje kako ponekad i najkraći tok može imati iznimno veliku važnost – za prirodu, povijest i život ljudi.