Hrvatska – treća u Europi po bioraznolikosti
8. rujna 2025.
Zašto je upravo Hrvatska kolijevka krša u Europi
16. rujna 2025.
Sljedeći članak izvorno je objavljen na web stranici Rewilding Velebit-a. Donosimo ga ovdje u prilagođenom obliku, uz puno poštovanje izvornim autorima.
Autor izvornog članka: Nikolas Keller
Stručni savjetnik: prof. dr. Damir Ugarković
Izvor: Rewilding Velebit – Velebitske šume ublažavaju utjecaj klimatskih promjena – imaju potencijal za još i više
Priroda već nudi rješenje: dovoljno je dati joj prostor
Klimatske promjene više nisu daleka prijetnja – osjećamo ih svaki dan. Ljetni toplinski valovi traju dulje, suše su sve češće, a šumski požari postaju razorniji. Dok se svijet bori s pitanjem kako smanjiti emisije stakleničkih plinova, priroda sama u sebi skriva rješenje – šume. One nisu samo mjesta za odmor i rekreaciju, već pravi saveznici u borbi protiv klimatskih promjena. Sposobne su vezati ugljični dioksid i time smanjiti količinu tog najvažnijeg stakleničkog plina u atmosferi.
U Hrvatskoj, posebno važnu ulogu u tome igra Velebit. Gotovo 10 % ukupno pohranjenog ugljičnog dioksida u našim šumama nalazi se upravo na njegovim padinama. A potencijal je još i veći – ako promijenimo način na koji gospodarimo šumama, šikarama i šibljacima.
Gotovo 10 % ukupne količine godišnje pohranjenog ugljičnog dioksida u šumama Hrvatske otpada na – Velebit. Naša najveća planina nije samo prirodna i kulturna ikona, već i snažan saveznik u ublažavanju klimatskih promjena.
Istraživanja pokazuju da bi velebitske šume mogle pohranjivati još i više CO₂ kada bi se promijenile postojeće gospodarske prakse, posebice u upravljanju šikarama i šibljacima.
Klimatske promjene na Velebitu – vidljive i opipljive
Praćenjem podataka s meteoroloških postaja (Gospić, Gračac, Zavižan) pokazalo se da su srednje godišnje temperature u razdoblju 2011. – 2023. porasle za 1 – 1,4 °C u odnosu na referentne vrijednosti. Također, broj mjeseci s manjkom vode povećao se s jednog na dva.
Iako se na prvi pogled radi o malim brojkama, njihova važnost je ogromna – jer šumski ekosustavi reagiraju na svaku promjenu u temperaturi i raspoloživoj vodi.
Koliko ugljika čuvaju velebitske šume?
Na području od oko 112 000 hektara gospodarenih šuma Velebita pohranjeno je 15 megatona ugljika, uglavnom u biomasi.
Svake godine velebitske šume sekvestriraju više od 500 kilotona CO₂ – što čini gotovo 10 % ukupne godišnje pohrane u šumama cijele Hrvatske (podatak iz National Inventory Report 2024).
Poseban potencijal leži u područjima obraslim šikarom i šibljacima – umjesto da budu tretirani kao izvor drva, mogli bi postati ključna mjesta za dodatno poniranje ugljika.
Velebit kao dio rješenja
Šume Velebita već sada igraju važnu ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova, no ta se funkcija može i mora dodatno optimizirati. Upravo zato važno je:
-
razvijati održivije šumarske prakse,
-
provoditi daljnja istraživanja,
-
jačati svijest o ulozi šuma u borbi protiv klimatskih promjena.
Velebit nije samo simbol prirodne ljepote – on je i važan saveznik u stvaranju otpornije budućnosti.
