Sjemenke razlikujemo po veličini, obliku i boji. Neke sjemenke možemo jesti, a druge su nejestive ili čak otrovne. Svaka sjemenka potencijalna je mala biljčica jer unutar vanjske čvrste sjemene lupine 'živi' klica (embrio) koji čeka povoljne uvjete za isklijavanje. Sjemena lupina pomaže u zaštiti klice od mehaničkog oštećivanje te isušivanja. Sjemena lupina može biti tanka i mekana (grašak) ili tvrda i čvrsta (kokos). Unutar sjemene lupine, a oko klice, nalazi se endosperm koji je oblikovan u supke (kotiledone). One služe kao privremena hrana klici prije oblikovanja listova. Biljke sjemenjače podijeljene su na temelju broja supki unutar sjemenke na biljke s jednom supkom – jednosupnice (monocotyledonae) npr. trave te biljke koje imaju dvije supke – dvosupnice (dicotyledonae).  

Neke sjemenke kliju vrlo lako dok su drugima potrebni posebni uvjeti za isklijavanje. Sjemenke ostaju u stanju mirovanja ili dormancije sve dok uvjeti za isklijavanje ne budu pogodni. Koji su to pogodni uvjeti? Sve sjemenke trebaju za isklijavanje vodu, kisik i odgovarajuću temperaturu. Neke sjemenke 'zahtijevaju' i posebne uvjete vezane za svjetlost. Tako neke sjemenke bolje kliju na svjetlosti (Begonia) dok drugima više odgovara tama (Limonium). Kada su sjemenke izložene odgovarajućim uvjetima voda i kisik prolaze kroz sjemenu lupinu te potaknu stanice u klici na djeljenje i rast. Klica će svojim rastom slomiti sjemenu lupinu te će iz klice početi rasti prvi korijenčić i izdanak.

Sjemenke se rasprostiru na različite načine. Mnoge sjemenke imaju na sebi posebne strukture koje im pomažu da dođu do drugog mjesta. Neke od 'pokretačkih snaga' za sjemenke su vjetar, voda, životinje i gravitacija.

Zanimljivosti:

Ako polazimo od pretpostavke da je svaka sjemenka zapravo biljka, teoretki u svakom trenu možemo u ruci držati 500 rotkvica (Raphanus sativus), nekoliko tisuća petunija (Petunia), ili čak čitavu livadu.

Najmanje sjemenke na svijetu imaju epifitske orhideje (Corallorhiza maculata) koje rastu u tropskim prašumama s više od 1.2 milijuna sjemenki u jednom gramu. Težina jedne  sjemenke je oko 0.81 mikrogram i imaju samo 0.2 mm u promjeru, što je manje od nekih bakterijskih stanica.

Nasuprot tom podatku, najveća sjemenka na svijetu nalazi se na vrsti vrlo sličnoj kokosovoj palmi (Lodoicea maldivica) koja je autohtona vrsta Sejšelskih otoka u Indijskom oceanu. Obzirom na ogromu veličinu sjemenki često se naziva 'dupli kokos'. Jedna sjemenka može biti i do 50 cm dugačka, opsega blizu 1 metra te težine do 30 kg. Zanimljivo je da najveća sjemenka na svijetu nema najveću klicu. Zapravo, sjemenka ove palme je uglavnom ispunjena endospermom i ima relativno malu klicu.