Nacionalni parkovi oblik su zaštite prirode koji čuva biljni i životinjski svijet nekog područja, ali pritom i nama omogućuje da budemo njegov dio, na način siguran za sve. 

To područja čuvaju vrijedne, sačuvane ili tek neznatno izmijenjene ekosustave u svom njihovom jedinstvenom obliku. Osnovani s ciljem očuvanja prirodnih bogatstava, parkovi su postali utočište brojnim ugroženim ili endemskim biljnim i životinjskim vrstama. Uz svoju ulogu u zaštiti biološke raznolikosti, oni su i izvanredna okruženja za znanstvena istraživanja te edukaciju posjetitelja o važnosti poštivanja prirode.

Najstariji nacionalni park na svijetu je Yellowstone, otvoren je 1872. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Osnovan je odlukom Kongresa i možda je upravo zbog toga i danas poznat po svojim gejzirima, termalnim izvorima, divljim životinjama i supervulkanu. 

Taj se primjer slijedio u cijelom svijetu: prvi europski parkovi osnovani su 1909. godine u Švedskoj. Četiri desetljeća kasnije i Hrvatska je dobila svoj prvi nacionalni park – Plitvička jezera, dragulj prirode koji se danas nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine. Uz Plitvička jezera, Hrvatska ima još sedam nacionalnih parkova: Paklenicu, Risnjak, Mljet, Kornate, Brijune, Krku i Sjeverni Velebit.

Plitvička jezera najstariji su, najpoznatiji i najspojećeniji nacionalni park u Hrvatskoj. Impresivni sedreni slapovi na Plitvicama stvaraju niz bistrih jezera koja oduševljavaju posjetitelje iz cijelog svijeta. Ovaj jedinstveni prirodni fenomen rezultat je neprekidnog procesa stvaranja i taloženja sedre, što je dovelo do nastanka 16 većih i nekoliko manjih jezera. Unutar parka zabilježeno je 1267 biljnih vrsta, uključujući 50 vrsta orhideja, 321 vrstu leptira, 157 vrsta ptica i 20 vrsta šišmiša (nijedna vam se neće zaplesti u kosu).

Nacionalni park Krka nalazi se između Knina i Skradina, na području gdje se korito rijeke Krka usijeca u vapnenački krš. Ovaj jedinstveni prirodni fenomen poznat je po sedam sedrenih slapova koje stvara duž svog toka: Bilušića buk, Brljan, Manojlovački slap, Rošnjak, Miljacka slap, Roški slap i Skradinski buk – najviše slapište u Sredozemlju, visoko 46 metara. Park se odlikuje iznimno bogatim i raznolikim biljnim i životinjskim svijetom, sa čak 860 zabilježenih biljnih vrsta i 221 vrstom ptica.

Nacionalni park Paklenica obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, čiji su duboki kanjoni urezani u južne padine Velebita, s okolnim planinskim prostorom. Na tom relativno malom prostoru smještena je iznimna raznolikost reljefnih oblika, priroda koja oduzima dah i bogat biljni i životinjski svijet. Oko dvije trećine površine parka prekrivaju šume pružajući im siguran dom.

Nacionalni park Risnjak smješten je u nedaleko od Rijeke, u sjeverozapadnom dijelu Gorskog kotara. Ovo područje krije bogata šumska staništa – evidentirano je više od deset različitih šumskih zajednica te tridesetak tipova biljnih zajednica. Upravo ta vegetacijska bujnost u kombinaciji s razvedenim reljefom stvara idealne uvjete za život mnogim životinjskim vrstama, osobito pticama. Risnjak je dom trima velikim zvijerima – risu, po kojem je park dobio ime, vuku i smeđem medvjedu – što dodatno potvrđuje njegovu važnost.

Nacionalni park Mljet nalazi se na zapadnom dijelu otoka kojeg prekrivaju autohtone šume hrasta crnike i alepskog bora, što parku daje iznimnu vrijednost. Zbog bogatstva vegetacije, Mljet je poznat i kao "zeleni otok". Osim brojnih uvala, zaljeva i otočića, park se ističe i dvama slanim jezerima – Malim i Velikim – koji su nastali potapanjem krških udolina morskom vodom.

Nacionalni park Kornati sadrži čak 89 otoka, otočića i hridi, raspoređenih unutar jedinstvenog otočnog krajolika. Veći dio njegove površine čini more, čije je podmorje, zahvaljujući iznimnoj biološkoj raznolikosti, jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava ovog zaštićenog područja.

Nacionalni park Brijuni obuhvaća skupinu od 14 otoka i otočića smještenih uz jugozapadnu obalu Istre. Park je poznat po svojoj jedinstvenoj klimi i brojnim životinjama. Otoke djelomično prekrivaju guste šume hrasta crnike, a cijelo područje nastanjuju brojne autohtone životinjske vrste, među kojima posebno dominiraju ptice. Na otoku Velikom Brijunu raste i jedno od najstarijih stabala masline na Sredozemlju – zasađeno još u 4. stoljeću, a i danas donosi plod!

Iznimna raznolikost krških oblika, bogat biljni i životinjski svijet te razvedenih krajolik glavne su značajke najmlađeg nacionalnog parka Sjeverni Velebit. U sklopu parka nalaze se četiri posebno zaštićene zone: strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, botanički rezervat Visibaba, poznat po nalazištu endemske vrste hrvatske sibireje i botanički rezervat Zavižan–Balinovac–Velika kosa, u kojem je i spomenik parkovne arhitekture – Velebitski botanički vrt.

Predivni nacionalni parkovi Hrvatske idealne su destinacije za izlete i opuštanje. Posjetite ih sve i uživajte u ljepotama naše prirode!