Dok Europa traži načine kako se suočiti s ekološkim, klimatskim i društvenim izazovima, jedan se pristup ističe kao nada u budućnost – rewilding, odnosno ponovno osnaživanje prirodnih procesa i povratak divljine. Projekt Hrvatska Divlja dio je tog šireg europskog pokreta koji ne samo da štiti prirodu, već je i obnavlja – u punom, živom smislu te riječi.

Naši ekosustavi trebaju predah i oporavak

U mnogim dijelovima Europe, uključujući i Hrvatsku, priroda je na rubu iscrpljenosti. Zagađenje, fragmentacija staništa i nestanak ključnih vrsta doveli su do propadanja ekosustava koji su nekad činili temelj biološke raznolikosti i prirodne otpornosti. Rewilding nije samo povratak životinja i biljaka – to je povratak ravnoteže. Snažni i povezani ekosustavi mogu ublažiti posljedice klimatskih promjena, poput suša, poplava i ekstremnih vremenskih uvjeta.

Ključne vrste: arhitekti prirode

Uspješan rewilding ne može se dogoditi bez prisutnosti vrsta koje svojim djelovanjem pokreću i održavaju prirodne procese. Veliki biljojedi poput jelena, srna, divljih konja i muflona, zajedno s predatorima poput vuka, risa i medvjeda, oblikuju krajolik, reguliraju odnose među vrstama i omogućuju razvoj raznolikih staništa. Biljke, s druge strane, čine osnovu ekosustava – omogućuju oprašivačima pristup nektaru i peludu, stabiliziraju tlo, reguliraju mikroklimu i stvaraju uvjete za život stotinama drugih organizama. Zajedno, ove vrste održavaju ravnotežu, dinamiku i otpornost prirode. Bez njih, krajolici postaju osiromašeni, a ekosustavi sve ranjiviji na promjene.

Divlja priroda kao saveznik modernog društva

Šume koje se prirodno obnavljaju – bez intenzivne sječe i umjetne sadnje – dugoročno bolje pohranjuju ugljik i podržavaju veću bioraznolikost. Močvarna područja djeluju kao prirodni filtri – zadržavaju sedimente, razgrađuju zagađivače i pročišćuju vodu koja kroz njih prolazi. Rijeke koje teku slobodno, bez umjetnih zapreka poput betonskih brana i nasipa, imaju veću sposobnost upijanja viška vode i time smanjuju rizik od poplava nizvodno. Rewilding tako povezuje ekologiju s modernom ekonomijom – priroda postaje infrastruktura koja donosi višestruke koristi bez skupih intervencija.

Rewilding osnažuje zajednice

U srcu projekta Hrvatska Divlja leži i vizija zajednica koje žive s prirodom, a ne protiv nje. Umjesto napuštenih ruralnih područja, zamišljamo mjesta gdje ljudi dostojno zarađuju aktivnosti bazirane na: ekoturizmu, edukaciji, istraživanju i održivoj proizvodnji. Oživljavanjem krajolika, oživljavamo i sela, te gradovima vraćamo kontakt s prirodnim svijetom.

Povratak divljine budi emocije i identitet

Susret s divljom prirodom budi u ljudima osjećaj divljenja, ponosa i pripadnosti. U vremenu kada je kontakt s prirodom sve rjeđi, rewilding nas ponovno povezuje s planetom. Takvi trenuci u prirodi smiruju misli, vraćaju nas sebi i bude ono dublje, zaboravljeno poštovanje prema svijetu oko nas. Oni nas povezuju – i jedne s drugima, i sa zemljom koju dijelimo – i bude želju da ju čuvamo, ne zato što moramo, nego jer osjećamo da joj pripadamo.

Priroda zna najbolje

Priroda najbolje zna – na nama je da s njom surađujemo, a ne da je nadjačavamo. Potrebna je ravnoteža: ponekad joj trebamo dati prostor, a ponekad pružiti ruku. Živjeti s prirodom znači znati kad se povući, a kad joj pažljivo pomoći.

Projekt Hrvatska Divlja poziva sve – građane, znanstvenike, donositelje odluka i poduzetnike – da zajedno stvore prostor za prirodu koja se obnavlja, raste i vraća život svima nama. Jer kada priroda napreduje, napredujemo i mi.